pasivni otpor_slowliving.hr

Pasivni otpor – Što je i zašto loše utječe na naše mentalno zdravlje?

by Anđela Sabranović

Kada govorimo o otporu u psihološkom smislu, vjerojatno mislite kako postoji jedan jedini i kako je on dobar jer nas tjera na borbu sa životnim izazovima. Iako u tome ima nešto, istina je da postoji još nekoliko vrsta otpora.

Primjerice, u životu se često susrećemo s promjenama koje su nam najčešće nametnute (iako neke od njih i sami svjesno odaberemo). Promjene nas većinom asociraju na odskakanje od rutine, na potencijalne nesigurnosti, strahove i brige zbog neizvjesnosti i onoga što promjene donose. Sukladno tome, na njih možemo reagirati na brojne načine. Jedan od njih je i pasivni otpor.

Stručnjaci pasivni otpor karakteriziraju kao način nošenja s promjenama koji se očituje kroz potpunu indiferentnost, pasivnost u bilo kakvom potezu, čak i šutimo, zatvaramo se u sebe i tako ne izražavamo sve to što nas muči, brine i plaši. Neki ljudi zbog velikog iznenađenja ili šoka jednostavno ne reagiraju na situaciju ni na koji način nego se ponašaju gotovo paralizirano nadajući se da će na taj način promjena proći manje zapaženo, uz manje brige i da će proći brže.

Takva vrsta otpora je također neka vrsta reakcije i može se povezati s problemom potiskivanja emocija. Neizražavanje onoga što nas muči ili veseli, odnosno proživljavanje svega unutar sebe je neprirodno i trajno nemoguće, što znači da će se prije ili kasnije na neki način to ispoljiti. Iz tog razloga važno je osvijestiti kako potiskivanje bilo kakve reakcije koja je neminovno povezana s našim vlastitim emocijama opasno i može uzrokovati brojne zdravstvene i psihološke probleme. Kako biste to sve izbjegli, vježbajte prepoznavanje problema koji kod vas izazivaju pasivni otpor i potiskivanje onog što osjećate. Vježbajte se suočiti sa samima sobom, sa svime što vam izaziva nelagodu, strah i bilo kakvu negativu.

Pokušajte istražiti i asertivnu komunikaciju te ne propustite vratiti se u djetinjstvo uz jednu zabavnu aktivnost: pisanje dnevnika. Izrazite sve svoje misli i emocije uz detaljne opise situacija u kojima ste se našli, ljudi s kojima ste se susreli i događaja koje ste proživjeli. Na kraju krajeva, ako vam ništa od toga ne pomaže, potražite pomoć stručne osobe koja će pronaći idealan obrazac uz koji ćete unaprijediti svoje mentalno zdravlje i osigurati si kvalitetniji i slobodniji život kakav zaslužujete. Na ovogodišnjem Back together summitu tema možete saznati jako puno korisnih informacija upravo o mentalnom zdravlju i to od nekih od najvećih hrvatskih stručnjaka. Više saznajte ovdje.

Moglo bi vas zanimati i: Evo zašto je zahvalnost ključna da bismo živjeli život punim plućima

Teskt: Dalia Žmegač-Kunić

Foto: Pinterest, Pexels

 

Možda će vam se svidjeti

Želite pratiti novosti vezane za slowliving concept?

Povremeno ćemo vam slati notifikacije sa savjetima kako živjeti bolje, zdravije i sretnije!