Danas su se više nego ikad fokus i pažnja našli pod opsadom – moderan način života sabotira našu pažnju, sa svih strana nas pingaju digitalne informacije, a niti manjak sna, loša prehrana i sjedilački način života ne idu u prilog tome. Postoji i neslavni izraz za to – brain fog. Ono označava stanje kognitivne magle karakteristično s nedostatkom koncentracije, sporog razmišljanja i općeg mentalnog umora. Radi ukradene pažnje teže nam je određivati pravac i smjer dnevnih aktivnosti te davati prednost stvarima koje su prioritetne. Pa se događa da radimo preko 8 sati, a učinkovitost rada je kao samo par sati s pažnjom. Stoga shvaćate zašto je pažnja ključ ravnoteže.
Ovu temu istražuje i Johann Hari, britanski istraživački novinar i autor knjige „Ukradena pažnja, Zašto se više ne možemo koncentrirati?“. Hari u knjizi navodi kako su algoritmi društvenih medija dizajnirani da manipuliraju našom pažnjom; kako moderno radno mjesto potiče plitak fragmentirani rad; a mit o multitaskingu pokazuje da prebacivanje između zadataka uništava našu sposobnost dubokog fokusiranja. Sve je povezano s istom točkom – naš raspon pažnje se smanjuje, i to je namjerno.
Uloga pažnje u postizanju work-life balansa
Upravljanje vremenom omogućuje nam raspoređivanje zadataka unutar dostupnih sati, ali upravljanje pažnjom osigurava da te sate iskoristimo najučinkovitije. Fokusiran um proizvodi kvalitetniji i kreativniji rad, nadmašujući rezultate koji se postižu pukom raspodjelom vremena. Koncentrirani napori često dovode do bržeg i učinkovitijeg izvršavanja zadataka, dok nedostatak fokusa može rezultirati dugotrajnim obavljanjem zadataka i slabijim rezultatima, unatoč uloženom vremenu.
Kako nam moderni način života krade pažnju
Tehnologija nas danas drži povezanim s poslom čak i izvan radnog vremena, što otežava potpuno usmjeravanje pažnje na osobne obaveze. Negativne posljedice dugog radnog vremena dobro su poznate. Prema studijama, osobe koje rade više od 55 sati tjedno imaju 1,66 puta veću vjerojatnost da će razviti depresiju i 1,74 puta veću vjerojatnost da će patiti od anksioznosti. Dugotrajno radno vrijeme također može negativno utjecati na osobne odnose, životne ciljeve i opću sreću. Unatoč svijesti o tim negativnim učincima, mnogi se i dalje bore pronaći vrijeme za sebe.
U knjizi “Ukradena pažnja: Zašto se više ne možemo koncentrirati?” autor Johann Hari također ukazuje na čimbenike poput nedostatka sna, loše prehrane i okolišnih čimbenika poput zagađenja, koji utječu na rad i fokus našeg mozga. Lako je previdjeti ove stvari kada ste zauzeti pokušajima da održite korak sa životom, ali one su ključne za širu sliku.
Kako povratiti pažnju i postići ravnotežu
Hari nudi praktična rješenja za poboljšanje fokusa, uključujući meditaciju i svjesnost, digitalnu detoksikaciju te korištenje alata poput aplikacija koje ograničavaju pristup tehnologiji. Također predlaže isključivanje svih obavijesti na telefonu kao jednostavan korak prema smanjenju distrakcija.
Dodatno, posvećivanje pažnje aktivnostima koje promiču osobno zadovoljstvo i dobrobit, poput hobija, provođenja vremena s obitelji i prijateljima te tjelesne aktivnosti, može pomoći u postizanju bolje ravnoteže između posla i života. Razumijevanje i upravljanje vlastitom pažnjom ključni su koraci prema zdravijem i ispunjenijem životu.
Moglo bi vas zanimati i: Ovo je najboljih 7 savjeta za detoks koji će vam ikada trebati.
Tekst: Petra Šafranko
Foto: Pexels