Iako pčele nisu službeno zaštićene, većina vrsta divljih pčela postaje sve ranjivija na prijetnje iz okoliša te ugrožena
Međunarodni dan biološke raznolikosti koji se obilježava 22. svibnja, još od 1993. godine, Ujedinjeni narodi su proglasili kao dan raznolikosti životinjskog i biljnog života u različitim ekosustavima. Koliko je suživot ljudi i ekosustava bitan i divan, unutar kojeg učimo jedni od drugih, podsjećamo se i slavimo na ovaj dan. Hrvatska se može pohvaliti s gotovo 40.000 poznatih vrsta i podvrsta živih bića koja su dio ekosustava, iako se procjenjuje da je ova brojka ustvari puno veća. Od toga, prema posljednjim neslužbenim podacima, 24 000 čine životinjske vrste, oko 9000 biljnih, te 4500 vrsta gljiva. Nešto manje od 3 posto životinjskih vrsta su endemične, što znači da žive samo na području Republike Hrvatske.
Međunarodni dan biološke raznolikosti stavlja u fokus i ugrožene vrste zbog lova, gubitka staništa, narušene bio ravnoteže, upotrebe određenih štetnih pesticida u poljoprivredi, klimatskih promjena i sličnog, a čiji gubitak može negativno utjecati i na čovjeka. Među jedne od njih spadaju i pčele!
Nažalost, populacija pčela diljem svijeta je u velikom padu, a u Europi se vjeruje da je 10 posto populacije pčela ugroženo. Inače, 20. svibnja slavi se i kao Svjetski dan pčela.
Otprilike trećina hrane koju svakodnevno uživamo ovisi upravo o oprašivanju pčela. One poput krajobraznih arhitekta dizajniraju živopisne izložbe cvijeća u kojima uživamo svake godine, od sićušnih kaktusa do velikih stabala voćaka. Ali i građa samih pčelinjih košnica, njihov ustroj i suživot u zajednici, osjeti mirisa koji ih čine superiornijima čak i od psa tragača te još mnogo zanimljivosti čine ovu životinjsku vrstu vrijednom divljenja, te svakako više poticanja i njegovanja.
Važnost pčela
Na Zemlji se samo oko 10 posto biljaka cvjetnica oprašuje vjetrom, dok 90 posto oprašuju insekti, a glavninu čine upravo pčele. Pčele i drugi oprašivači ključni su općenito za poljoprivredu, ekološku ravnotežu i očuvanje biološke raznolikosti. Postoji preko 20 700 različitih vrsta pčela.
Istraživanja su donijela puno zanimljivih činjenica o ovim malenim marljivim životinjama. Pčele komuniciraju međusobno simboličnim jezikom, mogu brojati, obraćati pozornost, učiti promatranjem; pčele posjeduju memoriju za vrijeme i prostor koju koriste na primjer prilikom izgradnje nove košnice, što je dokazao dobitnik Nobelove nagrade Karl Von Frisch.
Drugi znanstvenik i ekolog za oprašivanje Stephen Buchmann proučavao je pčele gotovo pedeset godina, što ga je dovelo do zaključka da pčele imaju osjećaje.
Dvije antene na pčelinjem tijelu sadrže 3000 senzora što im omogućuje da razlikuju oko 130 različitih mirisa, a točnost pogađanja je superiornija čak i u odnosu na pse tragače. Naime, pas tragač posjeduje točnost pogađanja mirisa od 71 posto, dok pčela posjeduje točnost od 98 posto.
Zagreb postaje buzzz mjesto
Grad Zagreb je pokrenuo ove godine hvalevrijednu inicijativu i postavio hotele za pčele diljem grada, točnije na devet lokacija u šest gradskih četvrti (GČ Stenjevec, južni dio Trešnjevke, Podsused/Vrapče, Peščenica/Žitnjak i Maksimir). To znači da se na tim područjima nalaze zone na kojima se ne dira bujna vegetacija kako bi ju pčele oprašivale. Projekt se provodi od svibnja do prosinca 2024. godine, a svaka navedena lokacija ima postavljenu informativnu ploču na Cvjetnoj livadi. Iako je ovaj projekt jedna od inicijativa zelene tranzicije Grada Zagreba, slične aktivnosti su već provedene i u mnogim drugim gradovima diljem Europe.
Tekst: Petra Šafranko
Foto: Canva, Pexels