Perfekcionizam će neki možda smatrati sjajnom osobinom jer od radnika s takvom osobinom može itekako profitirati. No osoba s takvim karakterom rijetko će biti do kraja zadovoljna, što sa sobom, što s drugima. Više o perfekcionizmu i kako se nositi s njim, saznajte u nastavku.
U 18. stoljeću, francuski pjesnik Louis-Marcelin de Fontanes, napisao je da je težnja ka savršenstvu najteža bolest koja je ikada zadesila ljudski um. Ako na trenutak usmjerite pažnju na neke aspekte vaših života, ali i svijeta oko vas, sigurna sam da ćete uočiti poneki zahtjev za savršenstvom. Od djelatnika se često očekuje savršeno obavljen posao. Od djece se očekuju isključivo petice kako bi kasnije mogla upisati željene fakultete. Od žena se, primjerice, očekuje da uspješno vode poslovan život, ali i da nakon radnog vremena budu brižne majke i/ili supruge te da, po mogućnosti, uvijek budu sređene izvana. Još je češći slučaj kada sami od sebe očekujemo savršenstvo – u svim životnim područjima!
Perfekcionizam, što je to zapravo?
Perfekcionizam je težnja za savršenstvom i nepogrešivosti u svim aspektima života (Flett i Hewitt, 2002.) – najjednostavnije rečeno.
Osnovna obilježja perfekcionizma su: disfunkcionalni stavovi i iracionalna uvjerenja prema kojima osoba mora biti u potpunosti kompetentna, primjerena, talentirana, inteligentna i uspješna u svim mogućim pogledima, osnovni cilj i smisao života su postignuće i uspjeh, a nekompetentnost u bilo kojem području smatra se pokazateljem osobne neadekvatnosti ili bezvrijednosti (Ellis, 1962).
Je li vam poznata neka od sljedećih situacija? Primijetili ste da stalno brinete (neovisno o trudu) o tome kako niste ili nikada nećete biti dovoljno dobri i vrijedni, često osjećate razočaranost (u same sebe) usprkos ponekim izvanjskim pozitivnim potvrdama koje dobijete na poslu za svoj vrijedan rad, trud, vještinu i slično, ne možete prestati razmišljati jeste li dovoljno dobro napisali tekst za važan poslovni sastanak – jer uvijek može bolje? Moguće je da se ovdje radi o perfekcionizmu.
Uvijek može bolje?
Perfekcionizam predstavlja neadaptivnu osobinu koja je pozitivno povezana s nizom psihopatoloških poremećaja kao što su depresija, anksioznost i poremećaji prehrane. Dio proizlazi iz osobina ličnosti pojedinca, a dio se razvija utjecajem vanjskih čimbenika (obitelj, vršnjaci, škola, kultura). Problem ne leži nužno u visoko postavljenim standardima niti u napornom radu i trudu oko onoga što ste si odredili kao cilj. Takva vrsta težnje zasigurno može polučiti dobre rezultate i ugodne osjećaje – kada znate stati, predahnuti, prihvatiti kada ne ide više od onoga što ste zamisliti, pohvaliti sami sebe i zadovoljstvo pronaći u angažmanu.
Poteškoće nastaju kada se vi osjećate neugodno, emocionalno ste iscrpljeni, osjećate strah od novih greški, napeti ste i frustrirani na putu do ostvarenja cilja. Tada vam vaš perfekcionizam onemogućava ostvarenje uspjeha i sreću! Koliko ste puta bili previše strogi prema sebi (ili drugima – jer perfekcionizam može biti usmjeren i na vaša visoka očekivanja koja imate od drugih ljudi te strogu evaluaciju njihovih rezultata – ako nisu u skladu s vašim očekivanjima)? Koliko ste puta sami sebe nazvali gubitnicima i teško si ili uopće niste mogli oprostiti greške i propuste?
Najveći je izazov pronaći sredinu
Pokušajte se držati sljedećih savjeta:
- Osvijestite vlastite kritične misli! U svemu što radite pokušajte pronaći ono dobro! Pomozite samima sebi da, kada i niste nešto odradili onako kako ste htjeli, ne gubite volju i želju za daljnjim učenjem, trudom i ulaganjem.
- Odustanite od savršenstva! Mijenjajte vlastita uvjerenja o (ne)uspjehu. Kada razbijete začarani krug savršenstva i tiraniju „moranja“, bit ćete slobodniji i imat ćete priliku za ispunjenijim i zadovoljnijim životom!
- Pratite i cijenite svoj trud, a ne rezultat! Usmjerite se na to koliko ste se trudili oko nečega, koliko ste naporno vježbali, učili i čitali. Usmjerite se na to koliko ste bili angažirani oko pripreme rođendanske torte za vaše dijete, a ne na to je li ona ispala savršena, baš kao s interneta. Ta savršena torta sa slike nije ukusna kao vaša, sigurna sam.
- Podsjetite se na to da je ljudski griješiti! Svaki je dan nova prilika za učenje, trud, borbu, pad, ali i pokazatelj na to koliko smo svi nesavršeni. No, zbog toga nismo manje vrijedni!
- Oprostite si greške iz prošlosti! Smjestite ih u prošlo svršeno vrijeme, prihvatite ih, zapamtite i nemojte ih više nazivati greškama – sada imate priliku za novu lekciju i šansu za ispravak.
- Ne uspoređujte se s drugima!
- Prihvatite svoje mane! Onda ih, ako želite, mijenjajte.
- Pohvalite sami sebe! Lijepu riječ je dobro s vremena na vrijeme uputiti i samima sebi. Recite si: „Bravo, ovo sam stvarno dobro odradio, sad mogu odmoriti i ne brinuti o tome je li dovoljno dobro.“ Tako skrbite o sebi!
Zavolite svoje nesavršenosti
Tražiti bolje i više od samog sebe, kao i svijeta oko vas, je sasvim u redu. No, težnja za savršenstvom može biti kontraproduktivna! Otkrit ću vam trik koji je meni pomogao u kontroli perfekcionizma, a to je uvjerenje da je ponekad sasvim u redu odustati i biti taj „gubitnik“. To znači da ste probali, trudili se i svjesno odustali kada ste iscrpili sve resurse. Želim vam da budete borci u svom životu, da se trudite i da zavolite vlastite nesavršenosti. Tada će one postati manje!
“If you’re not making mistakes, then you’re not doing anything. I’m positive that a doer makes mistakes.” (John Wooden)
(Ako ne griješite, tada na radite ništa. Siguran sam da oni koji nešto rade i griješe.)
Moglo bi vas zanimati: Peti dio: Promjena – majstori organizacije
Tekst: T. B.
Foto: Unsplash, Pexels