Promišljanje o načinu na koji koristimo resurse: hranu, energiju, dom u kojemu živimo i drugo što nam je potrebno za život, može rezultirati životom u kojemu imamo sve što nam treba bez pretjerivanja u trošenju istih tih resursa. I bez ogromnih količina otpada koje ostaju iza nas. Živjeti prema principima permakulture i s onim što permakultura jest može se činiti izazovnim. No zapravo je samo riječ o onome čemu svi težimo – životu u harmoniji s prirodom.
Pojam permakultura skovali su sredinom 70-tih godina 20. stoljeća Australci Bill Mollison i David Holmgren od riječi permanentna (agro)kultura i zapravo se opisuje kao etički i moralno ispravan oblik sustava za korištenje prirodnih resursa, proizvodnju hrane, obradu zemlje i izgradnju kuća. Ideja permakulture jest oponašati sustave u prirodi, zatvorene petlje u kojima otpada nema, a svatko stvara i koristi upravo onoliko koliko treba.
Jer, stvar je uvijek u ravnoteži.
Skladna integracija čovjekova djelovanja i okoliša ono je čemu težimo, kako u ruralnim tako i u urbanim sredinama. Naravno da je na prvom mjestu osigurati hranu, energiju i mjesto za život. Imperativ je to učiniti na održivi način, sa što manjim utjecajem na okoliš. Bez poljoprivrede i proizvodnje hrane ljudi ne mogu niti opstati, a kamoli se razvijati ili napredovati. Pa opet, to ne mora biti na način da iscrpimo sve što nam priroda daje.
Saznajte koje su sve blagodati vrtlarenja i kako nam ono stimulira imunitet!
Naprotiv, permakultura znači rad s prirodom, a ne protiv nje, dugotrajno i promišljeno promatranje i djelovanje, te vraćanje ‘viška’ okolišu. Uzmimo kao primjer vrt. Kultivirani, ‘dobro’ projektirani vrtovi usmjereni su isključivo na prinos hrane. Tako koncipirani vrtovi iscrpljuju tlo, smanjuju biološku raznolikost, ‘oduzimaju’ prostor za život drugim jedinkama.
Vrtovi prema principima permakulture žive ‘svoj život’. Imaju svoju evoluciju. U njemu u sinergiji žive kulture potrebne čovjeku za ishranu, ali i sitni kukci, gujavice, puževi… U takvim vrtovima u blizini se siju i sade one kulture koje podržavaju jedna drugu, a organski otpad koji nastaje koristi se ponovno u vrtu kao kompost za gnojidbu ili malč za zaštitu tla od isušivanja.
Temeljni koncept permakulture jest briga o zemlji, briga o ljudima i pravednost u korištenju resursa.
Ovakav princip zajednice koja nije antropocentrična i usmjerena isključivo na čovjeka, nego sve jedinke i vrste žive u harmoniji primjenjuje se i na korištenje drugih resursa. Primjerice prilikom izgradnje kuće ili korištenja izvora energije. Idealno bi bilo stvoriti dom na lokaciji gdje će hrana biti iz našeg vrta, kišnicu ćemo skupljati u spremnik, za grijanje ćemo koristiti resurse poput energije vjetra ili sunca, a biootpad i energiju ćemo reciklirati.
Kad je o permakulturi riječ, ne radi se samo o zelenom i etičnom načinu življenja, već i o istinskom promišljanju kako prirodni sustavi funkcioniraju i nastojanju da ih što više oponašamo u svom radu i djelovanju. Temeljne ideje permakulture jesu briga o zemlji, briga o ljudima i pravednost u korištenju resursa.
Prije nego počnete primjenjivati načela permakulture u svojoj svakodnevici, otkrijte koje prirodne resurse najviše iskorištavamo!
Stoga je potrebno zaustaviti narušavanje biološke ravnoteže krčenjem šuma, sanirati degradirane i oštećene sustave i učiniti ih ponovno stabilnima, osigurati zaštitu staništa rijetkim i ugroženim biljnim i životinjskim vrstama, te koristiti najmanju moguću količinu zemlje koja nam je potrebna za vlastiti život i egzistenciju.
Moglo bi vas zanimati: Je li flaširana voda doista zdravija od vode iz slavine?
Tekst: Slowliving.hr
Naslovna fotografija: Vincent Erhart / Unsplash