Marija Jurić Zagorka bila je nadahnuće u svojim vremenima, a nastavlja i dan danas nadahnjivati. Bila je prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica u prvoj polovici 20. stoljeća. Nepravedno ne priznata u svoje vrijeme kada žene nisu imale prava da izražavaju svoje mišljenje a kamoli da budu novinarke, danas joj se sva ta priznanja toplo vraćaju. Iako je Zagorka rođena (1873–1957) u plemićkoj kuriji Negovec u blizini Vrbovca, za većinu života, provedenog u Zagrebu, živjela je od samostalnih prihoda i borila se za prava ljudskosti, ravnopravnosti i žena te slobodu govora.
Marija Jurić Zagorka i njen život
Zagorka je bila pionirka hrvatskog novinarstva koja je vlastitim trudom prošla put od anonimne reporterke do europski afirmirane političke novinarke. Sama se uzdržavala vlastitim prihodima, odbivši novčanu pomoć roditelja koji su ju prethodno udali za Mađara i od kojeg je pobjegla nakon tri godine braka. To je svakako bilo neuobičajeno za to vrijeme, da se žena sama uzdržava. Iako postaje hrvatskim spisateljskim i čitalačkim fenomenom, morala se skrivati iza muških pseudonima. Predrasude i otpor tadašnjeg patrijarhalnog društva ženama nije omogućavalo ravnopravan pristup ovoj profesiji, a kolege su ju često omalovažavali.
Njezini najpoznatiji književni radovi uključuju povijesne romane, poput serijala Grička vještica, Kći Lotrščaka, Republika iz Zagreba, Jadranka i mnoge druge. Njeni romani kombiniraju povijesne teme s romantikom, a kroz njih prikazuje snažne ženske likove u vremenu kada su žene rijetko bile protagonisti. Marija Jurić Zagorka ostavila je nasljeđe kao žena koja se izborila za pravo da govori, piše i djeluje u društvu, inspirirajući mnoge svojim radom i životom.
Pet vrijednosti po kojima je Zagorka živjela, a koje nas inspiriraju na slow living
Autentičnost
Njezina posvećenost pisanju i borbi za prava žena pokazuje kako život usklađen s vlastitim vrijednostima može donijeti dublje ispunjenje. Ona je živjela jednostavno, ali intenzivno, fokusirana na ono što je smatrala važnim. Time nas podsjeća na važnost življenja autentičnog života u skladu s vlastitim vrijednostima, što je temelj slow livinga – biti iskren prema sebi i ne pristajati na kompromise u onome što nam je važno.
Posvećenost dugoročnim ciljevima
Zagorka je bila nepokolebljivo posvećena svojim ciljevima – borbi za prava žena, pisanju i književnosti, što je trajalo desetljećima. Njezina predanost pokazuje kako slow living uključuje strpljenje i usmjerenost na postizanje ciljeva koji su nam osobno važni. Ona nije tražila brze rezultate već je svojim radom strpljivo gradila svoj utjecaj.
Jednostavnost
Usprkos skromnim uvjetima u kojima je živjela, Zagorka je nastavila stvarati, pokazujući da jednostavan život često vodi većem fokusu i produktivnosti. Njezin život može potaknuti na promišljanje o materijalizmu i fokus na ono što istinski vrijedi – odnose, znanje i osobni rast.
Povezanost s prirodom i lokalnom kulturom
Kao književnica koja je prikazivala hrvatske krajeve, sela i ljude, Zagorka je često tematizirala prirodno okruženje i svakodnevne ljudske priče. Povezanost s prirodom i lokalnim običajima može biti inspiracija za usporavanje ritma i uživanje u detaljima života.
Povezanost s društvenom zajednicom
Kroz svoj novinarski i književni rad, Zagorka je uvijek bila uključena u društvena zbivanja i osluškivala ljude. Kroz svoj rad, povezivala se s čitateljima i bila je dio svoje zajednice. Takva povezanost sa sredinom u kojoj živimo važan je dio slow living filozofije koja zagovara povezivanje s drugima i doprinos zajednici.
Projekt “Upoznajmo Zagreb sa Zagorkom” održava se tijekom studenog
Projekt “Upoznajmo Zagreb sa Zagorkom” pokrenuo je Centar za ženske studije i Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke. Projekt uključuje različite aktivnosti, od edukativnih šetnji i kostimiranih obilazaka do igre potrage. U šetnji pod nazivom “Od ideala revolucionarka” koja će se održati u petak, 15. studenoga u 18 sati provest će vas se turom Donjeg grada te saznati gdje se prva hrvatska novinarka školovala i kakvo je bilo obrazovanje žena u 19. stoljeću, gdje je živjela, a gdje radila, gdje se dolazilo prošetati, vidjeti druge. Do kraja studenog i tijekom prosinca, planirane su dodatne aktivnosti u sklopu ovog projekta, kao što je “Misteriozno pismo” i “Zagrebačka skrovišta Zagorkinih likova“. Aktivnosti su besplatne, a prijave su obavezne zbog ograničenog broja sudionika.
Tekst: Petra Šafranko
Foto: Unsplash