brašno-slowliving

Pirovo, heljdino, zobeno… Koje brašno koristiti i kako?

by Anđela Sabranović

Sigurno ste primijetili kako je sve više recepata sa zdravijim verzijama brašna, a i u supermarketima i trgovinama zdrave hrane postaje sve zahtjevnije odabrati brašno jer imamo veliki izbor različitih. To ne znači da pšenično brašno treba u potpunosti izbjegavati, ali svakako bi bilo dobro prehranu obogatiti još nekim vrstama. U nastavku smo izdvojili nekoliko naših prijedloga.

Bademovo 

Bademovo brašno se proizvodi od cijelih badema, naravno bez ljuske i kore. Krupna verzija se radi tako da se koža ostavi. 

Znamo kako je badem je bogat mastima koja su dobra za srce, te njegovo brašno ima dva puta više proteina i tri puta više vlakana od običnog. Sadrži malo ugljikohidrata, pa je dobro za one koji paze na njihov unos, kao i za one koji paze na gluten. Za kolače, torte i slično, preporučuje se da udio brašna od badema bude oko jedne četvrtine.

Brašno od slanutka

Izuzetno je bogato mineralima, vitaminima, vlaknima te proteinima. Zanimljivo je to što sadrži slanutak sadrži dvostruko više proteina i pet puta više vlakana od običnog pšeničnog brašna.

Zobeno 

Proizvodi se od mljevene zobi i može se lako napraviti doma. Potrebno je tek potpuno usitniti zobene pahuljice. Ovo je integralno brašno koje je bogato proteinima i vlaknima, a preporučuje da ono čini oko 1/5 u mješavini brašna u receptu.

Heljdino 

Osim što je bogato vlaknima i proteinima, važan je izvor vitamina B-kompleksa i minerala (mangan, bakar i fosfor). Iako je bogato ugljikohidratima, lako je probavljivo, ne podiže razinu glukoze u krvi pa je pogodno kako za osobe s poremećenom probavom, tako i za dijabetičare. Također, tko je alergičan na gluten, slobodno može koristiti heljdino brašno.

Pirovo 

Pir je žitarica poznata još od antičkih vremena. Svojim karakteristikama je slična pšenici. Uzgoj joj se smanjio tijekom 19.st, no danas se pir vraća na tanjure pobornika pravilne prehrane.
Također kao i pšenično brašno sadrži gluten, ali neka istraživanja govore u prilog lakše probavljivosti pirovog brašna u odnosu na pšenično.
Ipak osobe s celijakijom ne smiju konzumirati pirovo brašno. Kako se brašno dobiva mljevenjem njegovog zrna tako nema gubitaka nutrijenata već sadrži proteine, vlakna, vitamine B skupine, te mangan, fosfor, magnezij, željezo.

Za kraj možemo zaključiti kako je svako od ovih 5 vrsta brašna dobro i zdravo za nas. Koje ćete koristiti ovisi prvenstveno od svrhe za koju ste ga namijenili. Srećom danas su nam sve ove vrste lako dostupne te se uvijek imamo priliku odlučiti za najzdravije verzije brašna.

Moglo bi vas zanimati i: Koje su dobre, a koje loše strane mlijeka i mliječnih proizvoda?

Tekst: Anđela Sabranović

Foto: Unsplash

Možda će vam se svidjeti

Želite pratiti novosti vezane za slowliving concept?

Povremeno ćemo vam slati notifikacije sa savjetima kako živjeti bolje, zdravije i sretnije!