Nakon što smo sasvim slučajno naišli na njegov blog i isprobali sve njegove ukusne recepte, odmah smo znali da i s vama želimo podijeliti neke od njegovih ukusnih recepata. Plant-based Full of Taste blog je koji vrvi kreativnim, šarenim i neodoljivim receptima, a pokrenuo ga je zaljubljenik u dobru hranu Matei Negovetić. Kako je došao na ideju o pokretanju bloga, i od kuda crpi ideje za svoje recepte saznajte u nastavku teksta.
Kako si se odlučio za prelazak na plant-based prehranu?
Odluka o prelasku na ovu prehranu je došla vrlo spontano. Naime, veliki sam zaljubljenik u kuhanje i zaista ću izdvojiti vrijeme bilo kad da mogu kuhati, makar to bilo i u ponoć. Uslijed obaveza na poslu i manjka vremena za kuhanje, ta meni draga aktivnost se svela na pripremu ‘običnih’ jela (pečeno meso i salata, meso i prilog, tjestenina s mesom). I počeo sam proučavati malo koje su mogućnosti u plant – based prehrani te sam rekao sebi kako bi bilo dobro probati ne jesti meso tjedan dana. Krenuo sam u to bez ikakvih očekivanja i namjera, nego samo da vidim kakav je to osjećaj.
Primijetio sam da u tih tjedan dana ne postoji nešto što mi nedostaje, nego baš nasuprot, otvarao mi se novi svijet namirnica, okusa i začina. Odlučio sam dalje nastaviti s tom prehranom i sada skoro brojim godinu dana od te odluke.
Jesi li prije toga pratio nekog na takvoj prehrani ili si odluku donio “preko noći”?
Praktički sam odluku donio preko noći jer sam išao vidjeti kako je to biti bez mesa, hoće li mi nedostajati, hoću li biti gladan, kako ću se osjećati. Izostanak očekivanja u toj odluci i osjećaja da nešto moram dao mi je mogućnost da nastavim samo s ovom prehranom i gledam samo u njene dobrobiti.
Ono što sam uvidio u početku procesa da je i jedenje mesa, kao i ova prehrana stvar navike. Navike koju ili odlučimo sami stvoriti ili koju netko stvara umjesto nas. Naravno da su one navike koje nam čine dobro, radi kojih se osjećamo poželjne u našem životu. Upravo takvu naviku sam stvorio, ovaj način prehrane u kojoj vidim višestruke dobiti primarno po pitanju vlastitog zdravlja.
Kako je okolina reagirala na tvoju odluku?
Okolina je reagirala vrlo pozitivno, vrlo ohrabrujuće što je i mene iznenadilo. Lagao bi kad bi rekao da sam očekivao to, prije sam mislio da će biti neki šok, neka nevjerica, no baš suprotno – ako meni to odgovara, slobodno.
Jedine problematike koje su se javile su bile vezane uz tradicije i običaje, posebno uz blagdane gdje su većina jela bazirana na mesu. No, mojoj obitelji je bilo na kraju jako zabavno izmijeniti neke recepte, uvrstiti nešto novo pa čak i probati nešto što sam ja napravio kao blagdansko jelo. Naravno da se i danas susrećem s pitanjima poput – što ti jedeš uopće, zar nisi stalno gladan, kako ćeš sad kad nema salate ili kako možeš jesti samo ‘priloge’ u restoranu. Tako da i dalje zna biti zabavno odgovarati na ta pitanja i promatrati sve mentalne vratolomije ljudi vezano uz prehranu.
Koje su pozitivne, a koje negativne promjene koje si primijetio kada si prešao na plant-based prehranu?
Prelazak na ovu prehranu gledam kao proces. Proces u kojem se uči iz iskustva, kako najbolje pripremiti jelo, kako napraviti zasitan obrok i kako uživati u njemu. Počet ću s negativnim promjenama, odnosno lekcijama koje sam naučio dosad. Naime, u početku problem s kojim sam se susreo je bila glad. Glad unatoč jedenju iste količine namirnica kao prije jer sam mislio da je meni dovoljna ista količina hrane. No, u ovoj prehrani se jede količinski više, ali se ne deblja unatoč količini.
Još jedna, za mene negativna, promjena je bila vezana uz mršavljenje, odnosno gubitak kila. Nisam htio mršavjeti, no jednostavno u početku nemoguće je izbjeći ovu činjenicu. S obzirom da je plant-based sadrži manji broj kalorija čovjek počne mršavjeti intenzivno u prvih par tjedana. Tu promjenu sam suzbio s većim unosom namirnice koje su kaloričnije (bademi, slanutak, riža i sl.). Danas zaista mogu bez problema održavati stabilnu kilažu.
Pozitivne promjene su zaista višestruke – izostanak osjećaja nadutosti, izostanak ‘umora’ od obroka, kvalitetnija probava, osjećaj slobodnije energije u tijelu. Čak bi mogao reći i čišće misli uslijed jedenja ovakve prehrane. Potonja promjena je potvrda one uzrečice da jesmo ono što jedemo. Odnosno, da je hrana energija za naše tijelo, i ovisno o tome kakvu energiju dajemo tijelu, tako ćemo se i osjećati.
Od kuda crpiš ideju za recepte?
Ideje za recepte crpim iz nekoliko izvora, vjerojatno kao i većina ljudi. Primarni izvor je Internet koji je zaista prepun recepata, ideja, videa o načinu pripreme, uputa o obradi svake namirnice. Nadalje, izvori su mi i kuharice, od kojih bi jednu svakako istaknuo – Vegan 100%. To je kuharica koja mi je inspiracija, posebice zbog kreativnosti koja se skriva iza svih recepata.
Neka jela su moja kreacija, odnosno moja kombinacija namirnica i tehnika pripreme. Sad sam već u fazi upoznatosti s ovom prehranom da mogu kombinirati namirnice koje su mi se na početku činile nespojive, tako da i sam stvaram svoje recepte. Ono što privlači u stvaranju svojih recepata je sloboda koja leži iza toga i gledanje na taj proces kao skup novih iskustava i učenja o svakoj kombinaciji namirnica.
Imaš li neka pravila kojih se strogo držiš u osmišljavanju svojih jela?
Nemam konkretnih pravila jer smatram da kuhanje općenito treba biti slobodno, da svatko bude slobodan napraviti kako mu odgovara i isprobavati nove okuse. Ono čega se držim u kreaciji novih jela je uvažavanje svake namirnice na tanjuru.
Za mene, u plant-based prehrani ne postoji glavno jelo i prilog nego je sve glavno jelo, svaka namirnica ima svoju ulogu i svoje mjesto na tanjuru. Vođen tom mišlju, prilikom smišljanja recepata tražim načine kako da se od svake namirnice dobije najbolje, kako da svaka namirnica bude zvijezda na tanjuru. Načini izvlačenja onog najboljeg od svake namirnice su usko vezani uz tehnike pripreme namirnice, duljinu obrade, začinjavanje, mariniranje; a onda još dodatno spajanje s nekom drugom namirnicom.
Kako to da si se odlučio za karijeru food blogera? Je li ti to posao ili hobi?
Namjera iza mog bloga je prikazivanje ljudima da je kuhanje ovakvih jela jednostavno, odnosno da se može normalno živjeti na ovoj prehrani, baviti se svim aktivnostima te da to mogu svi. Cilj mi je bio dijeliti svoja iskustva i pokušati prenijeti taj osjećaj zabave i slobode kojeg imam tijekom kuhanja drugim ljudima.
Ono što me jako razveselilo je činjenica da me Delimano Hrvatska u listopadu 2019. prepoznao kao food bloggera te sam u suradnji s njima otkrio svoju još jednu strast vezanu uz kuhanje, a to su kulinarske radionice. Postoji ta čar u tome da možeš prenijeti svoje znanje ljudima i da to nesebično dijeliš jer iznutra osjećaš da to jednostavno moraš napraviti.
Trenutno je to još uvijek hobi, no neke ideje za daljnji razvoj bloga i stranice postoji kako bi to jednog dana se pretvorio u posao, odnosno u način života.
Kakva je reakcija i interes ljudi za plant-based prehranu?
Dosadašnje reakcije su zaista samo pozitivne. Ljude to jako interesira jer imam dojam da sve više ljudi žele probati ovu prehranu, žele probati neka nova jela, stjecati nove navike. Još kad otkriju da je sva ova hrana jako ukusna, to ih dodatno razveseli. Interes je isto dobar jer sam dosad uspješno popunio dvije radionice. Najbolji pokazatelj uspješnosti tih radionica bio je taj što su ljudi svu hranu koju su spremali po mojim receptima, ponijeli doma.
Komentari koje dobivam ponajprije su vezani uz same tehnike obrade pojedinih namirnica s kojima se nisu susretali dosad, a htjeli bi (pr. tofu). Iz toga vidim da je sve više ljudi spremno probati nova jela, spremno se okušati možda na samo jedan dan u plant-based prehrani, a onda će već sami odlučiti sviđa li im se to.
Daj nam par ideja za neka brza ljetna jela?
Ljeto je zaista najljepše godišnje doba, ako gledamo iz perspektive jela koja se mogu spremati. Dostupnost namirnica, šarenilo boja, raznovrsnost okusa su baš nešto što ljeto čini idealnim za kuhanje.
Jedno jelo koje možda nije brzo, ali je jednostavno i ukusno je ‘ratatouille’ s palentom. Priprema se tako da se sitno nasjeckaju tikvice, patlidžani, rajčice i paprika, dobro začini s maslinovim uljem, acetom balsamicom i začinima te se peče u pećnici oko sat vremena. Kad se to zapeče, toplo ili hladno pečeno povrće se stavi na kremastu palentu s malo bučinih sjemenki.
Brzo ljetno jelo je vezano uz salate koje mogu biti tople, hladne ili toplo-hladne. Toplo-hladna salata s pečenim tofuom, slanutkom, cherry rajčicama i maslinama nikog ne ostavlja ravnodušnim. A posebno ne gladnim.
Tu su još hladne juhe koje se mogu jesti, od namirnica kao što su svježi krastavci, tikvice, rajčice. Te juhe imaju višestruku korist u ljetnim mjesecima jer su i zasitne, sadrže veliki udio vode iz povrća, a još i rashlađuju.
I za kraj, otkrij nam što radiš kada ne radiš i kada ne kuhaš?
Kad ne radim, onda provodim vrijeme na planinama jer sam se prije dvije godine zaljubio u trail trčanje, odnosno trčanje po brdima i planinama. Glavna lokacija je Medvednica po kojoj minimalno jednom tjedno. Uživam u slobodi koju donosi taj osjećaj trčanja i bivanja u prirodi.
Na kuhanje gledam kao i na trčanje po brdima. Naime, smatram da u kuhanju postoje neka pravila kako se koja namirnica obrađuje, kako se začinjava, kako se reže i slično. Isto tako u trčanju postoje neka pravila trčanja, disanja, kretanja i slično. Sve ostalo je sloboda, sve ostalo je vlastita kreacija. Koji začin dodati, kada, zašto, na koji način; gdje skrenuti, kojom brzinom ići uzbrdo, kako trčati nizbrdo.
Svaki taj slobodni trenutak, bilo u kuhanju bilo u trčanju je iskustvo koje dobijemo, odnosno nova spoznaja o tom procesu stvara osjećaj sigurnosti u same sebe i sve veće približavanje činjenici da možemo sve što poželimo.
Pripremila: Vjera Pađen
Foto: Plant-based Full of Taste, privatni album