Plave zone su regije svijeta u kojima ljudi žive znatno duže i zdravije od svjetskog prosjeka zbog čega su postale od velikog interesa istraživačima koji pokušavaju shvatiti tajne dugovječnosti.
“Plava zona” je neznanstveni izraz koji se odnosi na geografske regije u kojima žive neki od najstarijih ljudi na svijetu. Ovaj izraz je prvi upotrijebio autor Dan Buettner, koji je proučavao područja svijeta u kojima ljudi žive iznimno dugo. Buettner i njegovi kolege, kada su tražili ta područja, iscrtavali su plave krugove oko njih na karti po čemu su zone na kraju i dobile
naziv.
Gdje su Plave zone i po čemu su poznate?
Plave zone nalaze se u različitim dijelovima svijeta, uključujući Okinawu (Japan), Sardiniju (Italija), Nicoyu (Kostarika), Icariju (Grčka) i Loma Lindu (Kalifornija, SAD). Iako svaka zona ima svoje jedinstvene karakteristike, sve zone zajedno imaju i mnogo zajedničkih karakteristika. Iako su to jedina područja o kojima se govori u Buettnerovoj knjizi, moguće je da postoji još neidentificiranih područja u svijetu koja bi također mogla biti Plave zone.
Ljudi koji žive u tim regijama imaju niže stope kroničnih bolesti poput bolesti srca, dijabetesa i raka. Oni također imaju dulji životni vijek, a neki pojedinci dožive i više od 100 godina. Zanimljivo je da genetika vjerojatno čini samo 20-30% dugovječnosti što znači da utjecaji okoliša, uključujući prehranu i stil života, igraju veliku ulogu u određivanju vašeg životnog
vijeka. Mnogi od tih pojedinaca održavaju svoje fizičke i mentalne sposobnosti i do duboke starosti. Jedna od najznačajnijih značajki ljudi koji žive u Plavim zonama je njihov stil života.
Ljudi koji žive u plavim zonama jedu cjelovitu biljnu hranu
Prehrana je jedan od faktora koji ima potencijal podržati zdravu dugovječnost. Zajednička stvar svim Plavim zonama je da oni koji tamo žive primarno jedu 95% biljne prehrane. Iako većina skupina nisu strogi vegetarijanci, obično jedu meso tek oko pet puta mjesečno. Niz studija, uključujući jednu napravljenu sa više od pola milijuna ljudi, pokazalo je da izbjegavanje mesa može značajno smanjiti rizik od smrti od srčanih bolesti, raka i niza drugih različitih uzroka. Dokazi također podupiru tvrdnju da restrikcija kalorija može potaknuti dugovječnost, prema studiji objavljenoj u časopisu Aging Research Reviews.
Plave zone su vrlo dosljedne u vrstama hrane koje uključuju, a sastoji se od visokog unosa biljne hrane (uključujući voće, povrće i cjelovite žitarice), proteina (uključujući biljne proteine, kao što su mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke) i nešto plodova mora, peradi, nemasnog mesa, mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti proizvodi i nezasićena ulja (kao što je
maslinovo ulje). Kad je u pitanju alkohol, suprotno Buettnerovim tvrdnjama gdje se spominjalo da je alkohol u malim količina dobar, aktualna istraživanja pokazuju da umjerena konzumacija alkohola ne pomaže ljudima produžiti život.
Još jedno zanimljivo pravilo u prehrani koje proizlazi iz Plavih zona je Pravilo 80%. Naziv pravila potječe od stare okinavljanske mantre koja se izgovara prije jela, a koja podsjeća ljude da prestanu jesti kada im je želudac 80% pun.
Umjerena ali konstantna fizička aktivnost
Osim prehrane, tjelovježba je još jedan iznimno važan čimbenik starenja. Stogodišnjaci iz Plave zone održavaju visoku razinu tjelesne aktivnosti i često se bave fizičkim radom. Na primjer, poznato je da zajednica pastira na Sardiniji hoda više od 8 kilometara dnevno. U Plavim zonama ljudi ne odlaze u teretanu, već umjesto toga, fizička aktivnost je ugrađena u njihov svakodnevni život kroz vrtlarstvo, šetnju, kuhanje i druge svakodnevne poslove. Razne druge studije pokazale su prednosti tjelovježbe u smanjenju rizika od raka, bolesti srca i ukupne smrti.
Dobrobiti ovih uobičajenih aktivnosti već su pokazane u studiji iz 2000-te godine koja je napravljena na više od 13 000 muškaraca. Količina udaljenosti koju su hodali ili na koliko stepenica su se popeli su direktno utjecali na njihovu dugovječnost. Druge studije pokazale su prednosti tjelovježbe u smanjenju rizika od raka, bolesti srca i ukupne smrti.
Ikigai ili Plan de vida
Osjećaj svrhe se u Plavim zonama smatra izvorom životnog zadovoljstva, što doprinosi duljem i sretnijem životu. Stanovnici Okinawe to zovu “ikigai”, a stanovnici Nicoya “plan de vida”, a oboje prenose ideju “zašto se budim ujutro”. Imati visok osjećaj svrhe može pomoći produžiti nečiji životni vijek, prema meta-analizi iz 2016. objavljenoj u časopisu Psychosomatic Medicine.
Osjećaj svrhe bio je povezan sa smanjenim rizikom od umiranja iz bilo kojeg uzroka i smanjenim rizikom od kardiovaskularnih događaja. Međutim, potrebna su daljnja istraživanja o mehanizmima koji povezuju svrhu života sa zdravstvenim ishodima. S druge strane, stres i poremećaji povezani sa stresom uvelike povećavaju rizik od smrtnosti iz svih razloga, prema meta-analizi iz 2022. objavljenoj u časopisu The Lancet.
Zbog toga su vrlo bitne i tehnike smanjenja stresa kojih u Plavim zonama postoji mnogo. Velika većina prakticira meditaciju, molitvu ili redovito drijemaju kako bi smanjili razinu stresa. Ove tehnike pomažu poboljšati san, snižavaju krvni tlak i smanjuju rizik od kroničnih bolesti.
Socijalna povezanost i osjećaj zajedništva
Istraživanja uvelike podupiru Buettnerovu tvrdnju da snažne društvene veze i bliske veze zajednice potiču dugovječnost. Prema meta-analizi iz 2010. objavljenoj u časopisu PLOS Medicine, pojedinci s jačim društvenim odnosima imaju 50% veću vjerojatnost da će živjeti dulje od onih koji ih nemaju. Ljudi u ovim regijama imaju čvrste društvene veze s obitelji,
prijateljima i svojom zajednicom. Često žive u višegeneracijskim kućanstvima i aktivno su uključeni u svoju zajednicu.
Aktualna istraživanja osporavaju neke karakteristike
Valja spomenuti kako neke karakteristike koje je Buttner naveo u svojoj knjizi više nisu aktualne. Pored toga da umjerena konzumacija alkohola zapravo nema utjecaja na dugovječnost već baš suprotno, slično je i sa drijemanjem. Buttner navodi kako stogodišnjaci u Plavim zonama daju prednost odmoru i snu. Na primjer, Ikarijanci su poznati po popodnevnom drijemanju, dok zajednica Loma Linda priznaje subotu, ili dan odmora i bogoslužja, jednom tjedno. No mišljenje da dnevno drijemanje potiče dugovječnost možda nije točno, prema meta-analizi iz 2015. objavljenoj u časopisu Sleep. Naprotiv, drijemanje dulje od sat vremena dnevno povezano je s većim rizikom od smrtnosti, otkrili su istraživači.
Međutim, većina Buettnerovih općih zaključaka o tome koji čimbenici mogu povećati dugovječnost još uvijek vrijede. Među onima gore navedenim, tvrdio je i da su čimbenici načina života važniji za ljudsku dugovječnost od genetike što je uvelike potkrijepljeno dokazima. Prema članku iz 2018. objavljenom u časopisu Genetics, nasljednost ljudske dugovječnosti može biti samo 10%, dok web stranica Nacionalne medicinske knjižnice MedlinePlus sugerira da geni doprinose oko 25 % na razlike u životnom vijeku među ljudima.
Učite iz njihovih navika
Plave zone pružaju fascinantan uvid u to kako naše okruženje, stil života i društvene veze mogu utjecati na naše zdravlje i dugovječnost. Proučavajući ljude koji žive u tim regijama, istraživači mogu identificirati ključne čimbenike koji doprinose dugom i zdravom životu. Iako možda nemamo svi pristup istom okruženju ili stilu života kao oni koji žive u Plavim zonama,
ipak možemo učiti iz njihovih navika i usvojiti neke od njihovih praksi kako bismo poboljšali svoje zdravlje i dobrobit. Zdrava prehrana, održavanje tjelesne aktivnosti i njegovanje jakih društvenih veza jednostavni su, ali učinkoviti načini za promicanje dugog i zdravog života.
Moglo bi vas zanimati i: Vitamin B12 – Zašto je toliko važno prepoznati nedostatak?
Tekst: Tina Sarajlić
Foto: Pexels