Život bez pokreta je nezamisliv. Ipak, pokret nije samo tijelo, već usklađeno funkcioniranje psihološkog i fizičkog dijela ljudskog bića. Nalazimo se u neuobičajenoj situaciji i svatko od nas ju sebi objašnjava na različite načine.
Netko je uvjerenja da su mjere prenaglašene, a netko je zahvalan na pravovremenoj reakciji. Uspoređujemo se s drugim zemljama i zamišljamo drugačije scenarije. Ipak, tu smo gdje jesmo, u specifičnoj situaciji gdje odgovornost prema društvu igra značajniju ulogu od pojedinačnog interesa i mišljenja. Rekao bih da je to svojevrstan ispit zrelosti društva.
U strahu od nepoznatog, neizvjesnu egzistenciju i smanjenu kontrolu, pomaganje drugima vraća smisao. No, na što ne možemo utjecati, ne vrijedi gubiti vrijeme. Radije, uz dozu zahvalnosti, prihvatimo činjenicu da sada možemo provoditi više vremena sa svojim bližnjima, a to nema cijenu. Možda je baš sada vrijeme za reorganizaciju sustava vrijednosti i prioriteta. Možda baš sada imamo vremena planirati ideje, osloniti se na vlastite resurse i samoostvariti se kroz veće zadovoljstvo i kvalitetu života. U tom kontekstu, psiha i tijelo neodvojive su cjeline, a novonastala situacija zasigurno utječe na nas. Pojednostavljeno rečeno, što ne koristimo – propada!
Pokret nas održava zdravima
Mnoga istraživanja potvrđuju slično, a jedno od zanimljivijih je “Bedrest“ istraživanje koje je provela Europska Svemirska Agencija (ESA). Istraživanje je uključivalo simulaciju fizičke neaktivnosti i proučavalo efekte na organizam. Objavljeni rezultati govore da u fizičkom smislu već nakon 7 dana dolazi do pada kondicijskih sposobnosti u smislu izdržljivosti.
Sporijim protokom krvi mozak dobiva manje kisika. Usporava se i metabolizam sagorijevanja masti, a zbog smanjenja endorfina povezanog s kretanjem i zadovoljstvom, počinjemo više jesti. Nakon 14 dana počinjemo gubiti na mišićnoj jakosti i masi te se smanjuje pokretljivost kralježnice i zglobova. Kroz dulji period smanjuje se gustoća kostiju i njihova mineralizacija.
Ipak, dobra je vijest da mi sami odlučujemo o svemu, kako o trajanju ove situacije, tako i direktno o našem stanju. Unutar naša 4 zida svatko od nas ima dovoljno prostora i pomagala za provedbu vježbi koje mogu održati tonus mišića, razinu izdržljivosti i pokretljivosti te smiriti živčani sustav. Jednostavnim ćemo primjerima, siguran sam, pomoći rasplamsati vašu maštu i ohrabriti vas u provedbi.
Ove vježbe možete prakticirati svaki dan, a osobe sa zdravstvenim tegobama neka se prethodno savjetuju s liječnikom.
Vježba 1.
Otvaranje na boku za pokretljivost kralježnice
Ležeći na boku, gornja noga je savijena pod 90 stupnjeva i leži na podlozi. Donja noga je na podlozi i leži iza gornje. Gornja ruka je dlanom naslonjena na čelo. Laktom gornje ruke rotiramo glavu i trup prema van. Važno je ne odvajati koljena od podloge. Ponoviti vježbu 20-ak puta na svakoj strani.
Vježba 2.
Čučanj za jakost nogu s vanjskim opterećenjem
Stojimo stopalima u širini kukova, a u rukama držimo neko vanjsko opterećenje koje pronađemo kod kuće. To može biti stolica, laptop, knjiga ili nešto drugo. Spuštamo težište tijela i pružamo ruke prema naprijed. Važno je pokret započeti zdjelicom unazad tako da koljenima ne guramo previše naprijed, sve uz dobru ravnotežu. Ovu vježbu ponovite u 3 serije po 10 ponavljanja.
Vježba 3.
Penjanje na stolicu ili uz stepenice za izdržljivost
U ovoj vježbi možemo koristiti bilo kakvo povišenje koje imamo, npr. stabilnu stolicu ili stubište. Podižemo se i spuštamo uz uspostavljenu dobru dinamičku ravnotežu postignutu pokretima uvijek suprotne ruke od koljena koje podižemo. Ovu vježbu ponovite u 3 serije po 30-60 sekundi, ovisno o razini pripremljenosti.
Vježba 4.
Disanje i usmjeravanje pažnje
Ležimo na podu, savijenih koljena i rukama pruženim sa strane. Zamislimo dvije međusobno okomite linije, jednu koja nas po sredini dijeli na lijevu i desnu stranu te drugu koja nas po sredini dijeli na gornji i donji dio. Usmjerimo pažnju na disanje i trbuh.
Pri udahu koristite ciljano i dominantno jednu četvrtinu trupa. Ponovite isto za svaki dio po 15-ak puta. Fokusiramo se na disanje različitim dijelovima tijela i poboljšavamo cjelokupnu sliku o pokretu koji koristimo pri disanju te on tako postaje lakši i dostupniji za spontano korištenje bez razmišljanja. Više o cijeloj metodi potražite na sljedećoj poveznici.
Tekst i vježbe: Krešimir Šoš, mag. cin., C.F.P., Prirodan pokret
Foto: Pexels.com