Post je ono što s vremena na vrijeme toliko treba našem organizmu

Jeste li nekad pomislili kako je neobično što gotovo svaka religija nalaže neki oblik posta? Osim što je to naravno dobro za vježbanje samokontrole, post je i jako dobar za naše zdravlje. Isto tako činjenica je kako ljudi prije nisu imali ni blizu toliko hrane koliko mi imamo danas, ali to što nam je hrana stalno dostupna ne znači da za nas ne bi bilo dobro ipak određene sate u danu ne unositi hranu.

Sigurno ste u nekom trenutku i nekom obliku čuli za intermittent fasting, odnosno povremeni post. No, jeste li u potpunosti upoznati o čemu se točno radi?

Što je povremeni post

Dok se većina dijeta temelji na tome što biste trebali jesti, za povremeni post je ključno kad jedete. Određeni broj sati u danu postite (odnosno pijete samo vodu), dok ostatak vremena jedete normalno.

Neuroznanstvenik Mark Mattson proučavao je povremeni post 25 godina. Ono što je zaključio jest da naše tijelo evoluiralo i da može biti bez hrane satima, pa čak i danima ili duže.

Kako u praksi izgleda post?

Jedan od najpoznatijih principa intermittent fastinga je raspored 16:8, odnosno tijekom osam sati jedete, a 16 sati postite. Ovog se režima najlakše pridržavati, jer možete veliki dio dana kad ste budni normalno jesti. Možete sami prilagoditi hoće li to biti 8-16 ili 10-18 ili 12-20. Kako vam god najbolje odgovara s obzirom na vaš raspored.

Tu je i princip 5:2, kod kojeg jedete normalno pet dana u tjednu. Preostala dva dana u tjednu jedete samo po jedan obrok u danu, i to obrok od 500-600 kalorija. Na primjer, jedete normalno sve dane osim ponedjeljka i četvrtka, a te dane jedete samo jedan obrok.

Tijekom trajanja posta možete piti vodu, čaj i crnu kavu.

Benefiti povremenog posta su sljedeći:

– pomaže kod pretilosti
– pomaže kod upala
– pozitivno djelovanje na krvni tlak
– pozitivno djelovanje kod inzulinske rezistencije
– pomaže kod problema s crijevima
– veća razina energije

Je li post siguran?

Povremeni post je za većinu ljudi potpuno siguran, ali idealno bi bilo prethodno se savjetovati s liječnikom.
Osobe koje ne bi trebale prakticirati post su sljedeće skupine:

– Osobe mlađe od 18 godina
– Trudnice ili dojilje
– Osobe s dijabetesom ili problemima sa šećerom u krvi
– Oni koji su se u prošlosti borili s poremećajima u prehrani

U svakom slučaju vrijedi probati, zar ne?

Moglo bi vas zanimati i: Nutricionistica Alma Bunić objasnila nam je razliku između probiotika, prebiotika i postbiotika

Tekst: Anđela Sabranović