Problemi štitnjače sve više zahvaćaju žene i muškarce čemu pogoduje današnji ubrzani tempo života. Prema američkom Nacionalnom centru za biotehnološke informacije (NCBI), oko 2 milijarde svjetske populacije pati od nedostatka joda i problema sa štitnjačom. I dok se sustavom jodiranja soli djelomično rješava ovaj nedostatak, sve češće bolesti koje su povezane s problemima štitanjače imaju veze s autoimunim bolestima. Autoimune bolesti štitnjače (AITD) najčešće su autoimune bolesti i pogađaju 2 – 5% populacije uz veliku varijabilnost među spolovima odnosno žene su u postotku 5 – 15, dok muškarci 1 – 5. AITD je najčešći uzročnik hipotireoze (Hashimotov tireoiditis).
Također, s obzirom na to da su hormonalne promjene u bliskoj vezi sa starenjem, osobe koje su prešle 40 godina života izložene se riziku hormonalnih promjena, pa tako i tiroidne žlijezde odnosno štitnjače. Starenjem se često usporavaju i slabe funkcije poput metabolizma, reprodukcije i iskorištavanja nutrijenata, a sve to regulira štitnjača.
Neke procjene ukazuju da bi jedna od pet žena mogla imati problema sa štitnjačom u trećoj životnoj dobi. Preporučuje se prvi pregled štitnjače napraviti već nakon 30. godine života.
Svake godine 25. svibnja obilježava se Svjetski dan štitnjače kako bi se naglasila važnost pravovremenog otkrivanja bolesti štitnjače i njihovog liječenja te podignula svijest o njenoj važnosti.
Koliko je štitnjača bitna za naš organizam
Koliko je bitna ova žlijezda, nalik na leptira i smještena s prednje strane vrata gdje obavija dišnu cijev (dušnik) te isprepletena limfnim putevima i živčanim vlaknima, govore tome u prilog dva hormona (T3 i T4) koja ona proizvodi. Trijodtironin – T3 i tiroksin – T4 djeluju na cijelo tijelo, sudjeluju u regulaciji transporta kisika i hranjivih tvari u stanicama, stimuliranju rasta kostiju, povećanju osjetljivosti živčanog sustava, reguliranju krvi, obrani tijela od infekcija te sagorijevanju kalorija. Djelovanje hormona štitnjače utječe na normalan rad srca, spolne želje, mjesečnicu, raspoloženje, funkcije mozga, metaboličke, dišne i probavne procese itd.
Neki od simptoma koji mogu upućivati na probleme općenito sa štitnjačom, bilo da se radi o hipertireozi ili hipotireozi, uključuju konstantan umor i iscrpljenost, smanjenu koncentraciju, neobjašnjivo debljanje ili stalni osjećaj hladnoće ili pak, lupanje srca, ubrzanu probavu, glavobolje, bolove u zglobovima, autoimune bolesti, psihičke probleme kao što je stalno prisutan strah, depresija, razdražljivost itd. Mnoge osobe s navedenim simptomima često prođu sve moguće terapije, da bi se na kraju pokazalo kako zapravo samo imaju poremećaj štitne žlijezde.
Prvi pregled štitnjače
Prvi pregled štitnjače uključuje vađenje hormona (TSH, fT3 i fT4) i ultrazvuk (UZV) štitnjače. Ako osoba ima povijest autoimunih problema, bilo bi dobro izvaditi i antitijela na štitnjaču (Anti-TPO, Anti-Tg). Ako se pregledom ustanovi da postoje određena odstupanja od normalnog rada štitnjače, potrebno je redovito kontrolirati zdravlje štitnjače kroz tzv. preventivne preglede štitnjače.
Preventivni pregledi i kontrole štitnjače
Preventivna obrada uključuje, kao i kod prvog pregleda štitnjače, provjeru hormonalnog statusa i ultrazvuk štitnjače kako bi se na vrijeme utvrdile strukturalne promjene. Po mišljenju liječnika specijaliste može se uvesti supstitucijska terapija, dodaci prehrani ili prilagodba životnog stila kako bi se pomoglo štitnjači i prevenirala daljnja oštećenja organizma.
Na stvaranje hormona štitnjače djeluje unos joda, željeza, bakra, selena i cinka, pa treba pripaziti na unos ovih nutrijenata. Mediteranska prehrana je općenito dobra i poželjna, a uključuje konzumaciju ribe bogate omega-3 masnim kiselinama, sezonskog voća i povrća, orašaste plodove te kvalitetne izvore proteina, raspoređeno u više manjih obroka u danu uz dostatan unos tekućine.
Kontrolne preglede štitnjače radi se po preporuci liječnika specijalista, ali ih je u početku dobro raditi svakih nekoliko mjeseci s obzirom na to da su moguće oscilacije u razinama hormona štitnjače kako ona fiziološki djeluje na stres, pa se želi dobiti prava slika stanja. Kasnije se mogu raditi dva puta ili jednom godišnje. Ultrazvučni pregled štitne žlijezde bilo bi poželjno napraviti jednom godišnje.
Tekst: mag. pharm. Karmen Matković Melki
Foto: Canva