Koža je najveći organ našega tijela, a briga o svakom dijelu trebala bi biti podjednaka. Međutim, čest je slučaj da više pažnje posvećujemo licu i estetici dok drugi dijelovi postaju rutina. Prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske sve je više novooboljelih od melanoma dok u statistici nešto više prednjače muškarci. Važno je naglasiti da se preventivnim pregledima i ranim otkrivanjem smrtnost od melanoma može uvelike smanjiti.
Neki madeži na našemu tijelu s nama su od rođenja dok drugi nastaju tijekom života. S obzirom na to da se mijenjaju te je promjene potrebno pratiti kako bismo smanjili mogućnost njihovog utjecaja na organizam kao i stvaranje melanoma. Oni nastaju kada se na jednom mjestu formira skupina stanica koje stvaraju pigment zaslužan za prirodnu boju koji se zove melanociti. Koža tamni na način da se kožne stanice melanocita izlažu sunčevim zrakama uz što se pod utjecajem UV zraka stvara melanin koji je uzrok tanjenja kože te uz to pruža zaštitu od UV zraka. Iako je melanocit prirodna zaštita naše kože njegovo stvaranje smanjuje se tijekom života.
Čimbenici koji utječu na razvoj melanoma
Dolaskom toplijeg vremena kožu je potrebno pripremiti na sunce i sunčeve zrake koje mogu povećati rizik od melanoma. S obzirom na to da je pred nama vrijeme u kojemu nosimo sve manje slojeva odjeće ne treba zanemariti dijelove na kojima se nalaze madeži. Prvenstveno ih štitimo odgovornim izlaganjem suncu i izbjegavanjem sunčevih zraka od 10 do 17 sati. U trenutcima kada to nije moguće najbolje je koristiti se, osim zaštitnim faktorom, i mehaničkom zaštitom poput šešira, naočala za sunce te lagane odjeće s dužim rukavima ili nogavicama.
Tip kože svakako je jedan od glavnih faktora, a on je određen s obzirom na količinu melanina. Boja kože rezultat je genetike kao i izlaganja sunčevim zraka prilikom čega koža tamni. Svjetlija koža vrlo brzo reagira na sunce te lako izgori, a rijetko potamni. To je tip kože koji također prilikom izlaganja suncu razvija pjegice pa je potrebno uvesti zaštitu od sunca i prije i tijekom izlaganja suncu. Međutim, iako tamnija koža brže tamni i nije sklona stvaranju opeklina to nije znak da ju treba manje štiti.
Rizik za melanome najčešći je na područjima glave, vrata, trupa, nadlaktice te podlaktice. Osim svjetlije boje kože, nekontroliranog izlaganja suncu kao i osoba s prethodnim kožnim opekotinama na oprezu trebaju biti i osobe koje rade na otvorenome. Oni koje odlaze u solarij podložniji su nastanku zloćudnih tumora kože, a istraživanja pokazuju da boravak u solariju prije 35. godine života povećava rizik za razvoj melanoma za 75 %.
Najviše je potrebno paziti na madeže koji su displastični, odnosno veći su od ostalih i karakterizira ih nepravilan oblik. Osim toga, često su u sredini tamniji, a prema vanjskim dijelovima svjetliji. Važno je naglasiti da većina ovakvih madeža nije opasna, ali ipak treba imati na umu da osobe s 10 ili više displastičnih madeža imaju veći rizik od stvaranja melanoma. One spadaju u rizičnu skupinu pa bi njihovi pregledi trebali biti i učestaliji.
ABCDE pravilo
Samopregled kože najbolje je provoditi metodom ABCDE pravila, a sami postupak je najbolje ponavljat na mjesečnoj bazi. Najbolje ga je izvoditi u dobro osvjetljenoj prostoriji i pred ogledalom. Kod uočenih promjena na koži, poput izraslina, veličine ili boje madeža potrebno je odmah obavijestiti liječnika koji će provesti detaljniji pregled.
A – asimetrija (asymetry) – označava da su opasni madeži asimetrični i nejednakih polovica.
B – rubovi (borders) – melanomske madeže karakteriziraju nepravilni, valoviti i nazubljeni rubovi.
C – boja (colour) – melanomske madeže karakterizira više je boja i nijansi (od svijetlo smeđe, crvene, ružičaste do crne).
D – veličina (diameter) – melanomski madež obično je veći od 6 mm, a može biti i manji.
E – razvoj (evolution) – ovakvi madeži s vremenom mijenjaju veličinu, oblik, boju i debljinu, a često se javljaju i prvi simptomi poput krvarenja, curenja tekućine i svrbeža.
Moglo bi vas zanimati: Detox čajevi: 5 stvari koje morate znati o njima prije konzumacije
Tekst: Ana Carević
Fotografije: Pinterest, Zavod za javno zdravstvo