Majčinski, odnosno mom burnout pogađa majke mnogo više no što se o tome govori, posebice u jednoroditeljskim obiteljima, no jesmo li spremni s njime se suočiti, prepoznati simptome i na vrijeme reagirati?
Malo vremena koje nam unutar moderne svakodnevice ostaje za sebe i za odmor, veliki izazov kod usklađivanja obaveza i često nerazumijevanje poslodavca ne idu u prilog ženama kada je ova tema u pitanju, stoga uz nedostatak empatije i podrške društva vrlo lako možemo zapasti u ovo opasno stanje za mentalno zdravlje žene. Kako si pomoći pogledajte u nastavku.
Što je mom burnout?
Majčinski burnout najbolje nam je opisala mag. psych. Maja Žutić, okarakteriziravši ga kao „stanje emocionalne i fizičke iscrpljenosti koje nastaje kao reakcija na kronične stresore u roditeljstvu.”
Treba ga razlučiti od poslovnog sagorijevanja koji proizlazi iz kronične iscrpljenosti poslom, dok se sagorijevanje u roditeljstvu odnosi upravo na iscrpljenost u ulozi roditelja. Pojam je proizašao iz poslovnog sagorijevanja kada su istraživači pronašli sličnosti između izazova i simptoma koje doživljavaju osobe iscrpljene poslom te poteškoća koje doživljavaju roditelji u svojim roditeljskim ulogama.
Naša sugovornica istaknula je kako dubina problema stoji u tome da roditelj ne može “dati otkaz roditeljstvu” i udaljiti se od roditeljske uloge u svrhu odmora, a konkretna rješenja vidi u:
- otvorenom razgovoru
- traženju stručne pomoći i destigmatizaciji iste
- poticanju razvoja podrške i preventivnih programa za očuvanje mentalnog zdravlja i dobrobiti roditelja.
View this post on Instagram
Kako si pomoći?
Također, naglašava kako pojava stresa ne bi prešla u burnout, potrebno je na vrijeme prepoznati, osvijestiti problem, a onda i reagirati u smjeru tehnika opuštanja, fizičke aktivnosti i redovitom vremenu za sebe. Hrabro zaključuje da „što bolje znamo kako stres kod nas izgleda, kada i zašto se pojavljuje, time imamo i više kontrole te bolje upravljamo stresom, umjesto da on upravlja nama.“
View this post on Instagram
Majke, a posebice one u jednoroditeljskim obiteljima, mogu i trebaju aktivno raditi na jačanju svog mentalnog zdravlja jer ne kaže se bez razloga – sretna mama, sretno dijete. Osim prevencije stresa, važna je i podrška bližnjih. Naša sugovornica naglašava: “Važno je uložiti u izgradnju socijalne podrške unutar obitelji, prijatelja i zajednice. Također, savjetovališta i udruge za roditelje (npr. Hrabri telefon, udruga Let, Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba), kao i stručni kadar u školama i vrtićima mogu biti dobar izvor profesionalne podrške i savjeta.”
Važno je osigurati vrijeme za sebe, uspostaviti dnevnu rutinu dobrom organizacijom i postavljanjem prioriteta i manjih ciljeva. Osim toga, kvalitetno vrijeme s djecom doprinosi boljem mentalnom zdravlju i dobrobiti te snažnijoj povezanosti djece i roditelja, stoga je poželjno uključiti što više opuštajućih, kreativnih i zabavnih aktivnosti s djecom.
Roditeljstvo je putovanje koje je najteže od svih životnih iskustava, a istovremeno jednako toliko inspirativno, edukativno i ispunjavajuće. Bez obzira koliko uspona i padova prošli u roditeljstvu, uz pravu podršku i alate, roditelji mogu pronaći ravnotežu koja im omogućuje da budu najbolji roditelji svojoj djeci. Uz osvještavanje izazova roditeljskog sagorijevanja koje ono može imati na mentalno zdravlje i samopouzdanje roditelja i djeteta i uvođenje redovite brige o sebi, svojoj djeci ćemo omogućiti pravi primjer koji trebaju slijediti, a sebi omogućiti ispravan pristup uz empatiju i u konačnici, ljubav prema sebi.
Istražite dalje: Zašto roditelji nikada ne bi smjeli propustiti dječju priredbu?
Tekst: Dalia Žmegač-Kunić
Foto: Pexels, Centar RMZ