Lako je upasti u negativne obrasce razmišljanja koji vode lošem raspoloženju – naš mozak naprosto intenzivnije reagira na negativne događaje nego na pozitivne. A kada su životne okolnosti teže i izazovnije te nam je teže zadržati kontrolu nad samim sobom, vrlo vjerojatno ćemo upasti u zamke obrazaca negativnog razmišljanja. Negativan zamah ovakvih razmišljanja, koji nas sprječavaju da vidimo stvari onakvima kakve one stvarno jesu, naziva se kognitivna distorzija.
Ovim zamkama bavi se i knjiga „Zašto mi to nisu prije rekli“, autorice dr. Julie Smith koja je po struci psihoterapeutkinja sa desetogodišnjim iskustvom rada u NHS (britanskom zdravstvenom sustavu), a gostovala je i na BBC-u, CNN-u te pisala za mnoge portale. Knjiga donosi vrlo praktične savjete, čak dapače, nastale temeljem privatnih bilježaka dr. Smith tijekom rada sa svojim pacijentima, a upravo vještine koje možete pronaći u njoj pomoći će vam u svakodnevnom svladavanju životnih uspona i padova.
Poigrajte se vlastitim obrascima negativnog razmišljanja i pokušajte primijeniti neke od dobronamjernih savjeta iz knjige. Kognitivno bihevioralna terapija (KBT) se bavi utjecajem naših misli i ponašanja na naše raspoloženje. To ujedno znači da ako možemo promijeniti način na koji razmišljamo, možemo promijeniti i svoje raspoloženje.
Klopke lošeg raspoloženja koje treba izbjegavati
Začarani krug u koji nas uvodi kombinacija lošeg raspoloženja i loših misli može nas poticati da činimo stvari koje nam mogu dodatno pogoršati raspoloženje. I tako ukrug. Da biste izašli iz tog nepoželjnog začaranog kruga počnite mijenjati stvari malo pomalo. Prvo, treba prihvatiti da dugoročne promjene nisu uglavnom brzog djelovanja. Nadalje, izbjegavajte razmišljanje koje ide u smjeru „moranja“ ili „trebanja“ – navodi dr. Smith u knjizi. „Morati“ se često veže uz perfekcionizam, a „trebati“ uz nezadovoljstvo.
Možemo težiti uspjehu, ali istodobno prihvaćati neuspjehe na putu prema njemu. Nerealna nas očekivanja zarobljavaju.
Rješenje koje nudi dr. Smith ističe sljedeće: „sve knjige za samopomoć koje su nam rekle da samo trebamo misliti pozitivno nisu računale na činjenicu da ne možemo kontrolirati misli koje nam se pojave u glavi; ali možemo kontrolirati ono što činimo kad se one pojave.“
Donosimo vam stoga nekoliko osnovnih savjeta i uputa kako izbjeći zamke ili izaći iz kruga već stvorenog lošeg raspoloženja:
Prvo što možete napraviti jest usredotočiti svjesnost.
Usredotočena svjesnost označava obraćanje pozornosti na trenutak u kojem se nalazimo, svjesni misli, osjećaja i tjelesnih osjeta koje nas obuzimaju, bez prosudbe ili ometanja. Ona neće brzo ukloniti loše raspoloženje, ali će brusiti vašu svijest kako biste oprezno odabrali svoju reakciju.
Druga stvar je vježbanje zahvalnosti.
Zahvalnost pomaže da se usredotočimo na pozitivne aspekte svojih života. Zahvalnost može pomoći u izgradnji i održavanju odnosa s drugima što rezultira životnim zadovoljstvom.
Treća stvar je prihvaćanje i loših dana.
Važno je upamtiti da nas loš dan ne mora potpuno izbaciti iz takta. Možemo to iskoristiti kao priliku da naučimo neke vještine, prihvatimo drugačije poglede na stvari i izađemo iz situacije (i lošeg dana) još jači.
I četvrta stvar je naučiti kako preusmjeriti loše dane u bolje.
Pomicanje s mjesta ne mora nužno ići velikim koracima jer realno, rijetko ćemo moći instant pretvoriti nešto u pozitivno. Možemo se samo usredotočiti na donošenje dobrih, a ne savršenih odluka. I to je već dovoljno da se pomaknemo s mjesta odnosno mjesta lošeg raspoloženja.
Ako se nađete u dubokoj vodi i u tami bez mogućnosti da ustanovite u kojem je smjeru kopno, ono što zasigurno znate jest da nećete moći još dugo održavati glavu iznad površine ako ne odaberete smjer u kojem ćete se kretati. Potištenost ne želi da išta činite. Stoga ako činite bilo što pozitivno, bez obzira koliko maleno, činite zdrav korak u smjeru u kojem se želite kretati.
I sjetite se još nekoliko zlata vrijednih savjeta: treniranje izbjegavanja zamki lošeg raspoloženja uvijek je bolje kroz prakticiranje dosljednosti. Iako ste loše raspoloženi, izaberite jednu malenu promjenu za koju znate da je možete izvoditi svakog dana. Ono što ćete u stvari činiti jest postaviti putokaz za nove pozitivne navike koje možete uvrstiti u svoju svakodnevnicu.
Sljedeće, nemojte pogoršavati ionako loše stanje. To znači, nemojte biti samokritični i budite blaži prema sebi. Te posljednje, preusmjerite misli u smjeru u kojem zapravo želite ići (osjećati se). Prizovite taj osjećaj zadovoljstva dok zamišljate kako je sve riješeno i kako su svi problemi koji vas tište otklonjeni. A za postavljanje dobrih temelja za buduće obrasce pozitivnog razmišljanja potrebno je svom tijelu davati dovoljno pažnje, izdvajati vrijeme za vježbanje i dostatno spavanje, ispravno se hraniti i slijediti rutinu jer ona najbolje pomaže u smanjenju stresa.
Moglo bi vas zanimati i: Kako nas perfekcionizam čini nesretnima?
Tekst: Petra Šafranko
Foto: Unsplash