Noćno jedenje ne zvuči uopće kao nešto oko čega se trebamo brinuti. Ako kažemo “sindrom noćnog jedenja” možda ćete se čak nasmijati. Iako odmah pretpostavljate o čemu se radi, vjerojatno niste razmišljali o tome da postoji sindrom koji opisuje noćne posjete hladnjaku. No, radi se o ozbiljnom poremećaju – prehrane i spavanja.
Jedete li najmanje 25 posto svoje hrane nakon večere? Preskačete li doručak jer niste gladni? Jeste li se ikada probudili usred noći i pojeli puno hrane? Osjećate li se kao da nemate kontrolu nad prehrambenim navikama? Ometaju li vaše prehrambene navike vaš san?
Sve češći problem
Ako ste na bilo koje od ovih pitanja odgovorili potvrdno, možda niste znali, ali imate problem zvan sindrom noćnog jedenja. Iako donedavno nije bio općepriznat, liječnici sve češće poklanjaju pažnju ovom problemu. Najočitija posljedica ovog sindroma je prekomjerna težina, ali ništa manje bitne nisu ni psihološke posljedice – prvenstveno osjećaj krivnje.
– Neredoviti obroci (npr. slabiji osjećaj gladi nakon buđenja i preskakanje jutarnjeg obroka, nedovoljan unos energije hranom i napicima u toku dana), duži stresniji period i narušena kvaliteta sna mogu pridonijeti pojavi izraženijeg osjećaja gladi navečer i sindroma noćnog jedenja. Za sindrom noćnog jedenja karakteristični su učestaliji obroci i veći unos energije u večernjim satima, tj. nakon večere ili usred noći i povezuje se s lošim prehrambenim navikama, promjenom raspoloženja i poteškoćama sa snom (npr. nesanica, često buđenje) – pojašnjava Tamara Ciko, magistrica nutricionizma.
Kako prepoznati i liječiti
Kao što nije lako prihvatiti činjenicu da možda patite od ovog sindroma, jednako nije lako prepoznati taj sindrom kod voljene, bliske osobe i skrenuti mu/joj pažnju na to. Neki pokazatelji mogu biti sljedeći:
- Osoba ne može zaspati ako nešto ne pojede.
- Depresija koja je jača u večernjim satima.
- Prekomjerna težina i nemogućnost održavanja dijete.
- Nesanica najmanje tri noći u tjednu.
- Pojačana glad nakon večere.
- Skrivanje hrane.
- Prejedanje.
Sindrom noćnog jedenja može sa sobom donijeti brojne i očekivane posljedice.
– Noćni obroci nisu nužno obilni, no, dugoročno, takav raspored obroka može dovesti do neželjenog povećanja tjelesne mase i čimbenik je rizika za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti (npr. povišeni krvni tlak, dijabetes tip II, povišena koncentracija kolesterola). Jedenje noću često uključuje posezanje za namirnicama bogatim (jednostavnim) ugljikohidratima (npr. slastice) i/ili masnoćom koje pridonose osjećaju ugode – pojašnjava Ciko.
Ozbiljne posljedice
S druge strane, mogući uzroci su još brojniji, a mogu biti biološki, psihološki i društveni. Jedna od teorija kaže da bi uzrok mogla biti i ozljeda hipotalamusa, zbog koje osoba ima abnormalan apetit. Osim toga, smatra se da uzrok može biti i odrastanje uz traume povezane s hranom.
Kako bi se smanjila učestalost noćnog jedenja i spriječila pojava naknadnih tegoba, savjetuje se uvođenje redovitih raznolikih obroka kojima se zadovoljavaju potrebe organizma za hranjivim tvarima i regulira osjećaj gladi i sitosti.
Magistrica nutricionizma Tamara Ciko savjetuje:
– Provođenje redovite tjelesne aktivnosti i tehnika opuštanja (npr. čitanje, vođenje dnevnika) može poboljšati kvalitetu sna, tj. spriječiti buđenje i posezanje za brzim izvorom energije.
Moglo bi vas zanimati i: Muči vas burnout? Ovo su 4 koraka koja biste trebali poduzeti odmah!
Tekst: Nataša Krstičević
Foto: Unsplash, Freepik