Kuhanje hrane utječe na njezin okus, ali u tom procesu se mijenja i nutrirtivna vrijednost. Određeni vitamini mogu se izgubiti za vrijeme obrade hrane dok se, s druge strane, neki vitamini lakše apsorbiraju. Na sceni je i trend strogih dijeta koje uključuju sirovu hranu, međutim prije no što se opustite u bilo koji must have trend najprije proučite sve prednosti i nedostatke kako biste sačuvali zdravlje. Naime, neke namirnice sadrže mikroorganizme koji se mogu eliminirati isključivo kuhanjem, a konzumiranje sirove hrane na neispravan način može dovesti i do razvoja infekcija i bolesti.
Što sve podrazumijevamo pod pojmom sirove prehrane?
Sirova prehrana uključuje hranu koji nije kuhana niti prerađena na neke druge načine. Konzumiranje sirove hrane uključuje i preporuke koje se razlikuju, a nerijetko se može čuti da bi prehrana trebala sadržavati 70 % sirove hrane te preostalih 30 % hrane koja može biti djelomično ili sasvim obrađena pa se tu kategoriju ubrajaju orašasti plodovi, fermentirana hrana te ekspandirane žitarice. Budući da ovaj način prehrane najčešće ne uključuje meso blizak je vegetarijanskoj prehrani. Međutim, nije pravilo da se riba i mesni proizvodi u potpunosti isključe pa postoje i pobornici sirove prehrane koji jedu mliječne proizvode i ribu. Sirovo voće i povrće vrlo je zdravo, ali postoji i niz namirnica koje je nužno obraditi jer u protivnom mogu biti štetne za zdravlje. Mikroorganizmi žive svuda oko nas, pa tako i u hrani. Termičkom obradom hrana postaje sigurna za jelo, a posebno opasne bakterije mogu se nalaziti u sirovom mesu, ribi, mliječnim proizvodima i jajima. Jedan od faktora koji utječe na prisustvo bakterija jest način uzgoja hrane, ali treba imati na umu da veliku ulogu igraju i čuvanje te distribucija hrane do potrošača. Većinu takvih bakterija moguće je uništiti na temperaturama koje sežu iznad 60°C.
Od pobornika sirove prehrane možete čuti da stav da se hrana uništava. Određeni vitamini kuhanjem i ključanjem gube svoj utjecaj, a tu se posebno izdvajaju vitamin A, B i C dok vitamini D, E i K uglavnom ostaju nepromijenjeni. O postotku gubitka vitamina ovise način, vrijeme i temperatura kuhanja. Zbog toga se preporučuje kuhanje na pari te je poželjno izbjegavati dodavanje velikih količina vode. Kuhana hrana je obično lakša za probavu i žvakanje, a proces žvakanja je iznimno bitan jer nedovoljno prožvakana hrana može izazvati nadutost i plinove. Kuhanjem hrana, osim boljeg okusa, postaje i lakše probavljiva.
Jednako tako, kuhanjem se povećava antioksidativna aktivnost određenog povrća. Provedene studije pokazuju da kuhanje povrća povećava dostupnost antioksidansa poput luteina i beta karotena. Likopen se nalazi u rajčicama, a posebno pomaže pri prevenciji raka prostate kod muškaraca. Naime, kuhana rajčica povećava svoj antioksidativni kapacitet za 60 %, a povećana antioksidativna aktivnost značajna je i kod mrkve te tikvice. Svakako, prije no što se odlučite za određene restriktivne mjere i promjene u prehrani posavjetujte se s liječnikom koji će u obzir uzeti više važnih faktora.
Koje su namirnice zdravije sirove, a koje kuhane?
Birajte sirovi luk čiji sastav doprinosi prevenciji srčanih bolesti kao i češnjak koji ima antikancerogena svojstva koja se gube kuhanjem. Sirovi kupus također ima ulogu u prevenciji raka, a u slučaju da se odlučite na kuhanje neka to bude kraće vremensko razdoblje kako bi se sačuvalo što više nutrijenata. Jednako tako, sirova brokula sadrži biljni spoj sulforafan koji djeluje u borbi protiv raka.
Birajte kuhani krumpir jer je škrob u krumpiru gotovo neprobavljiv dok nije obrađen. Uz rajčice, mrkvu, tikvice neka se na vašemu tanjuru nađu i kuhane mahunarke koje sadrže opasne toksine konzumirate li ih sirove. Kuhanje špinata poboljšava apsorpciju željeza, cinka, kalcija i magnezija dok kuhane šparoge sadržavaju dostupnije vitamine A, C i E za apsorpciju. Obradite i namirnice poput mesa i ribe koje mogu sadržavati štetne bakterije.
Moglo bi vas zanimati: Bezglutenski i veganski kolač prekrasnog izgleda i još boljeg okusa
Tekst: Ana Carević
Foto: Pexels