Postoji izreka da se mlijeko ne pije, nego se siše i to je istina za sve sisavce. Osim za ljude.
Sve češće možemo čuti kako mlijeko treba izbaciti iz prehrane ili ga svesti na minimum jer za odrasle ljude nije zdravo. To je sasvim suprotno uvjerenju u kojem smo odrasli. No, vremena su se promijenila i nije mlijeko što je bilo. Pripisuje mu sve manje hranjivih sastojaka, a sve više antibiotika i hormona koji se daju kravama kako bi bile produktivnije. Čak se i muškarcima koji imaju problema s plodnošću preporuča iz prehrane izbaciti mlijeko i mliječne proizvode. Razlog tome su estrogeni životinjskog porijekla kojima mlijeko obiluje. Barem tako tvrde oni koji smatraju da ga ne bismo trebali piti. Za mišljenje smo upitali nutricionisticu Saru Silu.
PRIDRUŽI SE PROJEKTU #bitidomanijekoma!
“Prije svega potrebno je naglasiti da je mlijeko osnovna namirnica dojenčadi. Kao takvo, mlijeko se može nazvati živom namirnicom koje mijenja svoj sastav u odnosu na potrebe dojenčeta. Za razliku od drugih sisavaca, ljudi su jedina vrsta koja nastavlja s konzumacijom mlijeka kroz cijeli životni vijek. U svojoj prehrani koristimo razne vrste mlijeka, što uglavnom ovisi o podneblju i dostupnosti. Čak 80 posto ukupne proizvodnje mlijeka otpada na kravlje. Zatim su tu kozje i ovčje mlijeko te mlijeka poput magarećeg, devinog, kobiljeg i bivoljeg koji su značajno rjeđe zastupljeni i konzumirani“, navodi Sila.
https://www.slowliving.hr/wp-content/uploads/2020/02/Foto-Dominika-Roseclay-Pexels1.jpg
Posljednjih godina pada popularnost kravljeg mlijeka. Štoviše smatra ga se jednim od čimbenika u razvoju brojnih bolesti poput pretilosti, dijabetesa tip 2, hipertenzije, metaboličkog sindroma i raka prostate. Od omiljenog napitka djece i odraslih kravlje mlijeko postalo je zdravstvena prijetnja. Koliko istine ima u tome?
“Ne postoje znanstveni dokazi koji bi to potvrdili. Kravlje mlijeko i mliječni proizvodi su još uvijek najdostupniji izvor proteina i kalcija u ljudskoj prehrani. I zbog toga se preporuča njihova konzumacija”, jasna je Sila.
U čemu je, osim u okusu i cijeni razlika između kravljeg, kozjeg i magarećeg mlijeka? *Litra kravljeg mlijeka je do sedam kuna, kozje je duplo skuplje, dok za litru magarećeg treba izdvojiti oko 600 kuna.
“Zanimanje za ostale vrste mlijeka je u porastu zbog različitih zdravstvenih učinaka koji im se pripisuju. Voda čini oko 85 do 90% svake vrste mlijeka. Ono po čemu se razlikuju vrste životinjskih mlijeka jedno od drugog je udio i vrsta proteina, masti i šećera odnosno laktoze. Kozjem mlijeku pripisuju se neke prednosti u odnosu na kravlje mlijeko, primarno u smislu lakše probave zbog manjih globula masti, većeg udjela esencijalnih masnih kiselina te konjugirane linolne kiseline i nižeg udjela kazeina. Magareće mlijeko je također postalo veoma popularno među općom populacijom zbog toga što je sastavom slično majčinom mlijeku te zbog svojih navodnih povoljnih imunoloških svojstava. No, niti za kozje niti za magareće mlijeko ne postoji dovoljan broj dugoročnih kontroliranih istraživanja koja bi potvrdila ili opovrgnula da su nutritivno ili zdravstveno bolja od kravljeg mlijeka“, objašnjava nutricionistkinja i rješava dilemu koje mlijeko piti.
https://www.slowliving.hr/wp-content/uploads/2020/02/Foto-pexels-1.jpg
“Budući da je industrijska proizvodnja kravljeg mlijeka dobro kontrolirana te osigurava njegovu zdravstvenu ispravnost, kravlje mlijeko, a posebno mliječni proizvodi su nešto što se standardno upotrebljava u prehrani djece i odraslih. Kozje mlijeko može se preporučiti kod osoba s otežanom probavom kravljeg mlijeka, iako se ne može koristiti kod osoba s laktoza intolerancijom budući da sadrži laktozu kao i kravlje mlijeko. Magareće mlijeko će zbog svoje cijene biti dostupno vrlo malom broju ljudi. Sa zdravstvene strane nije potvrđena njegova prednost u odnosu na ostale vrste mlijeka. S nutricionističke pak strane, prednost se preporuča dati fermentiranim mliječnim proizvodima zbog njihove lakše probavljivosti i sadržaja probiotika“, zaključuje Sila.
Autor: Slowage365.hr
Foto: Pexels, Unsplash