Umor, pad koncentracije, malaksalost, pospanost, neredoviti ciklusi, ubrzan rada srca, anksioznost, tremor šaka, ubrzana probava, nesanica, ubrzan gubitak ali i naglo dobivanje na tjelesnoj težini – sve to mogu biti znakovi da sa štitnjačom nešto ne valja
Štitnjača je mala, ali izrazito važna žlijezda smještena u prednjoj vratnoj regiji koja ima veliki značaj. Njena glavna funkcija je proizvodnja i lučenje hormona štitnjače (T4 i T3) koji su glavni regulatori metabolizma svih tkiva i organa u našem organizmu. Bez uredne razine hormona štitnjače nije moguće uredno funkcioniranje organizma. O važnosti ove žlijezde, uzrocima koji dovode do njenog usporenog ili ubrzanog rada, kako to posljedično djeluje na organizam i kako se liječi, razgovaramo s dr. Josipom Staničićem, specijalistom nuklearne medicine iz Poliklinika Perić-Staničić, specijalizirane za dijagnostiku i liječenje bolesti štitnjače, šećerne bolesti, kao i ostalih najčešćih endokrinoloških i metaboličkih poremećaja.
Razni problemi mogu ukazati na bolesti štitnjače. Koji sve simptomi potiho govore da sa štitnjačom nešto ne valja?
Kod hipotireoze, odnosno usporenog rada štitnjače, dolazi do pojave simptoma hipometabolizma kao umora, pada koncentracije, dobivanja na tjelesnoj težini, malaksalosti, pospanosti, neredovitih ciklusa, usporene probave, oticanja u području lica i ekstremiteta. Kod hipertireoze (ubrzanog rada štitnjače), javlja se “ubrzan” rad srca, anksioznost, tremor šaka, ubrzana probava, nesanica, ubrzan gubitak tjelesne težine, ubrzani ciklusi. Pojava simptoma najviše ovisi o stupnju poremećaja funkcije štitnjače, tako da je kod blažeg stupnja moguće da osoba ne primijeti nikakve simptome, ali zato kod pada ili porasta razine hormona od preko 20 posto, gotovo da nema sumnje da se osoba više neće dobro osjećati. Važno je napomenuti da su simptomi hipo i hipertireoze izrazito nespecifični i mogu biti posljedica znatnog broja stanja i bolesti koja rijetko imaju dodirne točke sa štitnjačom. U kliničkoj praksi se često dešava da se štitnjaču, a ponekad i neke od lijekova nepravedno optužuje za pojavu određenih simptoma, čak i u slučaju savršenog hormonskog statusa.
Dr. Josip Staničić
Najčešći uzrok poremećaja funkcije štitnjače je autoimuna bolest. Kod hipotireoze se radi o Hashimotovom, a kod hipertireoze o Basedowljevom tireoiditisu. Na žalost, precizan uzrok pojave autoimune bolesti štitnjače još uvijek nije sa sigurnošću razjašnjen. Moguće je da se ove bolesti češće javljaju uz stres, genetsku predispoziciju, vrstu prehrane, povećan unos joda, određene virusne infekcije, ali u znanstvenoj literaturi, a niti u kliničkoj praksi, još uvijek nemamo dovoljno iskustva da bi na neki način mogli prevenirati autoimunu bolest štitnjače. Kod čvorova u štitnjači također imamo vrlo sličan problem jer još uvijek nije jasan uzrok njihove pojave.
Koliko je stres i ubrzani ritam života okidač za probleme? Javlja li štitnjača na vrijeme i u kojem obliku, da treba usporiti tempo?
Danas još uvijek nije sa sigurnošću dokazano da stres i ubrzan tempo života utječe na pojavu patologije štitnjače. Ukoliko štitnjača uredno proizvodi i luči hormone, s te strane nikada neće doći do problema, bez obzira na razinu stresa. Naprotiv, u slučaju pojave bolesti svakako treba “usporiti” i pristupiti liječenju.
Kada se treba obratiti liječniku, odnosno kada se treba zabrinuti?
Oko bolesti štitnjače se možemo zabrinuti u slučaju pojave simptoma hipo (umor, malaksalost) ili hipermetabolizma (anksioznost, nesanica, “ubrzan” rad srca). Dovoljno je napraviti laboratorijsku dijagnostiku, odrediti razinu TSH u serumu . U slučaju patološkog nalaza koji ukazuje na poremećaj funkcije, svakako se treba javiti specijalistu zbog konzultacije o eventualnom uvođenju terapije.
Mogu li problemi sa štitnjačom proći sami od sebe ili trebaju medikamenti? Kako se liječe bolesti štitnjače?
Na žalost, bolesti štitnjače (izuzev relativno rijetkog subakutnog De Quervainovog tireoiditisa) koje izazivaju morbiditet, gotovo nikad ne ulaze u remisiju same od sebe, te im je potrebno medikamentozno ili kirurško liječenje. Hipotireoza se vrlo jednostavno liječi, tj. kompenzira putem nadomjesnog hormona štitnjače T4 u obliku tablete (levotiroksin). Sam lijek nema gotovo nikakvih nuspojava, a većinu problema možemo pripisati eventualnoj neadekvatnoj dozi lijeka. Hipertireoza je ipak ozbiljnija bolest koju je kompliciranije liječiti. Hipertireoza se u startu liječi tireostaticima koji usporavaju lučenje hormona, ali je obzirom na kompleksnost same bolesti kod dijela bolesnika potrebno pristupiti kirurškom liječenju ili terapiji radioaktivnim jodom. Rak štitnjače se prvenstveno liječi kirurški, a u značajnom dijelu bolesnika se također koristi terapija radioaktivnom jodom.
Može li hrana i promjena životnih navika utjecati na zdravlje štitnjače? Kakva hrana je dobra za štitnjaču?
Izuzev tvari koje sadrže izrazito visoku koncentraciju joda, što se tiče “zdravlja” štitnjače uglavnom ne treba izbjegavati nikakve namirnice. Kupus, kelj i ostale biljke kupusnjače su klasificirane kao goitrogeni, tj. namirnice koje sadrže tvari koje blokiraju rad štitnjače i mogu dovesti do gušavosti, ali se u kliničkoj praksi, ipak, tako nešto izrazito rijetko viđa. Novija istraživanja su dokazala povezanost inzulinske rezistencije i nekih autoimunih bolesti, pa tako i Hashimotovog tireoiditisa, tako da je moguće da korekcija poremećaja metabolizma ugljikohidrata može imati blagotvoran učinak i na autoimunu bolest štitnjače. Nikad nije na odmet zdravo se hraniti i reducirati prekomjeran unos ugljikohidrata.
Gluten je danas postao “popularan” kao mogući krivac za pojavu autoimunog tireoiditisa. Kakvo je vaše mišljenje o tome?
U kliničkoj praksi se bolesnici često bolje osjećaju kod smanjenog unos žitarica što se obično pripisuje tome da žitarice u većini slučajeva sadrže i gluten. Ono što se možda dovoljno ne ističe jest da je udio škroba s visokim glikemijskom indeksom u žitaricama zadnjih nekoliko desetljeća gotovo nevjerojatno porastao. Svakako je moguće da je upravo veći udio ugljikohidrata u prehrani jedan od uzroka problema.
Hipertireoza se češće javlja kod žena. Zna li se zašto? Kako se liječi?
Hipertireoza se češće javlja u dobi od 20 do 50 godina, a iz još uvijek nejasnih razloga se oko sedam puta češće javlja u žena. Liječenje gotovo uvijek započinje tireostaticina koji blokiraju enzime koji ugrađuju jod u hormone štitnjače. Na taj način se postiže dvostruki učinak, snižena proizvodnju i lučenje hormona s neposrednim terapijskim učinkom, dok se indirektno blokira unos joda u stanice štitnjače čime se smiruje upalu koja uopće i generira samu bolest. Kod liječenja hipertireoze je izrazito važno relativno često kontrolirati razinu hormona štitnjače i precizno odrediti dozu lijeka. Cilj liječenja je dovesti funkciju štitnjače u normalu, postepeno snižavajući dozu lijeka, čime se u velikoj većini slučajeva može u potpunosti izliječiti bolest. Kod težih slučajeva hipertireozu treba liječiti kirurški ili ozračivanjem radioaktivnim jodom. Obje metode vode do hipotireoze, ali se u slučaju težih slučajeva smatra da je to bolje rješenje za bolesnika jer se hipotireoza značajno jednostavnije i uspješnije liječi.
Može li štitnjača boljeti?
Tkivo štitnjače nema živčanih završetaka tako da nije u stanju osjetiti bol. Bolovi koje možemo pripisati patologiji štitnjače su gotovo uvijek posljedica oticanja žlijezde s posljedičnim pritiskom na kapsulu štitnjače. U ovakvim slučajevima bol je izrazito jaka, oštra i karakteristično se širi prema ušima, ali se u kliničkoj praksi ipak ovakve situacije relativno rijetko viđaju. Podmukla, tupa bol i osjećaj nelagode u vratu na koju se osobe žale obično nije posljedica patologije štitnjače, već se često može povezati s blažom ili težom upalom u području larinksa.
Što sve sami možemo poduzeti da vratimo zdravlje štitnjače u ravnotežu?
U današnje vrijeme kada imamo dostatan unos joda u organizam putem prehrane, ne možemo učiniti značajno više za prevenciju pojave bolesti štitnjače. Važno je izbjegavati unos preparata s visokom koncentracijom joda što bi moglo dovesti do upale i poremećaja njene funkcije.. Također, važno je napomenuti da se u gotovo svim slučajevima u današnje vrijeme bolesti štitnjače mogu vrlo kvalitetno liječiti i izliječiti tako da se ne treba još dodatno brinuti oko njenog zdravlja.
Tekst: M. M.
Foto: Pexels, Žarko Bašić