Što je “novo normalno” i koliko je uopće normalno?

by Anđela Sabranović

NLP trenerica i stručnjakinja za ljudske potencijale otkriva nam kako biti učinkovit, sačuvati jaku psihu, ali i tražiti povišicu u ‘novom normalnom’. Ljudska inteligencija mjeri se sposobnošću prilagodbe novim uvjetima. Mogli bismo reći da je trenutno na visokoj kušnji. Živimo u izazovnim vremenima.

Novo normalno – termin koji se u proteklih nekoliko mjeseci uvukao u pore društva, u našu svakodnevicu, noseći sa sobom visoku dozu anksioznosti. Jer, te dvije riječi se odbijaju, stvarajući nervozu kod onog tko ih izgovara i tko ih sluša. Novo i normalno u istoj rečenici teško da mogu skupa. Kako bi nešto postalo normalno, mora se ustaliti, postati rutina biti ono što ne izaziva tjeskobu i stres, već suprotno – u normalnom se osjećamo opušteno i sigurno jer znamo što slijedi i možemo predvidjeti stvari.

“Novo normalno” sve je, samo ne predvidivo, a opet treba funkcionirati svaki dan kao da se ništa neobično pod ovom kapom nebeskom ne događa, jer jedino je tako moguće biti produktivan i sačuvati zdravi razum.

 

 

Što je to “novo normalno”?

Stručnjakinju za ljudske potencijale i NLP trenericu s dugogodišnjim iskustvom, Andreju Hlupić upitali smo kako biti funkcionalan i ostati psihički stabilan u tom, toliko često spominjanom, novom normalnom. Prvo na što se osvrnula je baš taj nesretni pojam. “Često korišten termin ‘novo normalno’ zapravo je netočan jer da bi nešto bilo normalno (uobičajeno) treba neko vrijeme potrajati pa analogno tome ne može biti novo. A ni normalno”, kratko će Andreja.

No, složit će se, takav kakav je, taj pojam nosi u sebi apsurd u kojem smo se svi skupa našli. No, dosta filozofiranja, krenimo na konkretne stvari koje će nam pomoći da budemo visoko funkcionalni i u okolnostima na koje nismo navikli.

Kako isplanirati dan za vrijeme rada od kuće i kako razgraničiti poslovno i privatno, a da međusobno ne pate?

“Na početku pandemije većina ljudi se vrlo brzo privikla radu od kuće prvenstveno jer je cijeli svijet bio doma, a vanjski je prostor predstavljao opasnost. Ono sto je tad bilo karakteristično je da smo svi bili unutar svoja četiri zida i da smo se snašli vrlo brzo. Korisno je navike koje su nam tad došle prirodno, zadržati i u budućnosti kad ćemo vjerojatno kombinirati rad od doma i rad iz ureda. Konkretno, to znači odvojiti radni prostor od privatnog, a ako ne možemo cijelu prostoriju, barem jedan dio stana, udoban stolac i dovoljno svjetlosti”, kaže Hlupić.

“Radni prostor trebalo bi održavati urednim pa kao i u uredu imati dan za pospremanje. Također, trebali bismo zadržati i navike koje smo imali prilikom odlaženja na posao, odnosno iz vremena prije karantene. Pod tim mislim na detalje od jutarnju higijene do uređivanja za odlazak na posao (naravno da je kućna verzija ležernija). Urediti se za poslovni sastanak ili odjenuti ležernije u petak također pomaže motivaciji”, objašnjava Hlupić.

 

 

Raspored nam pomaže u lakšem održavanju dinamike obaveza

“Raspored će nam pomoći u sagledavanju obaveza, no i u sumiranju onoga što smo sve napravili.
One zadatke koji ne volimo najbolje je napraviti odmah ujutro. Početak dana i uhodavanje uvijek ide malo sporije pa treba biti blag prema sebi i u onim danima kad nam ne ide.
Završetak i rezime učinjenog i planiranje sljedećeg dana nešto je što nam daje osjećaj svrhe

Pauze su potrebne i korisne. A idealno je ubaciti kratku vježbu istezanja. Ako imate tu sreću pa se lako udubite u zadatke, jednostavno podesite alarm koji će vas podsjetiti da ustanete sa stolca, istegnete se i napravite par koraka. Ručak je ručak. Neovisno gledamo li na njega kao oblik meditacije, hedonizam ili samo energiju potrebnu za život. U svakom slučaju ručajte u isto vrijeme i po mogućnosti u kuhinji ili blagovaonici”, savjetuje Hlupić.

Dajte sami sebi do znanja da je dan završio

“I najbolji savjet za kraj: trik za mozak. Obilježite kraj radnog dana. Zvonom. Zatvaranjem laptopa. Puštanjem glazbe. Uđite u svoj stan. Izađite iz radne sobe. Presvucite se u drugu odjeću. Bilo koji ritual koji vam je značajan može pomoći”, dodaje Hlupić.

Koje su zamke u koje možemo upasti i kako se riješiti anksioznosti jer ne vidimo kolege s posla te smo lišeni pauza u kojima ćemo porazgovarati s njima?

Zamke su što mislimo da imamo sve vrijeme svijeta pa odugovlačimo. Zamke su to što nam zapravo kolege ne vide raspoloženje koje je možda loše, kao ni fleke na trenirci. Tu uskačemo sami sebi kao najveća podrška i najveće smetalo ponekad.
Stoga je dobro slijediti savjete iz prvog pitanja. Prigrliti loše dane. Raditi na razvijaju discipline. Upoznati koje nam doba dana najviše odgovara i kad smo najproduktivniji. Voditi dnevnik od velike je pomoći. U radu od kuće nema trenutaka kad spontano možete nešto prokomentirati. Ili nam se čini da nema. Inicirajte nekad kavu i kratko druženje od desetak minuta preko interneta i dan će odmah biti drugačiji”, savjetuje.

 

 

Kako konkurirati u traženju novog posla i treba li tražiti povišicu u doba krize?

“Važno je naglasiti da smo vrlo često sami sebi saboteri. Naime, ako nismo već dugo zadovoljni poslom ne trebamo se, zbog nesigurne situacije, uvjeravati da ne trebamo istraživati tržište. Stoga, ako ste planirali promijeniti posao, pogledajte što se nudi. Osim toga, već samim istraživanjem oglasa možete dobiti odgovor na to što vam nedostaje na trenutnom poslu.

Sudjelujte u procesu promjene

Povišica nije samo znak toga da ste svjesni svog angažmanima i truda već i jasan proaktivan čin koji vašem nadređenom pokazuje zrelost. Stoga, pripremite se za razgovor, osigurajte argumente, bude otvoreni čuti komentar i pregovarajte (možda ne dobijete iznos koji želite, no bonus ili zadatke koje trebate još napraviti kao i informaciju kad možete očekivati povišicu zasigurno ćete dobiti. Najveće se promjene dogode kad nismo fiksirani na ishod nego sudjelujemo u procesu,
Nagrada onda uvijek dođe”, zaključuje NLP trenerica i edukatorica Hlupić.

“Radi svaki dan. Bez obzira na to što se dogodilo dan ili noć prije, ustani i prioni”, rekao je svojevremeno Pablo Picasso, ne sluteći koliku će smislene te riječi biti u 2020. godini.

 

 

Možda bi vas moglo zanimati: Što su to vjerovanja i mogu li se mijenjati?

 

 

 

 

Tekst: Slowage365.hr

Foto: Pexels

Možda će vam se svidjeti

Želite pratiti novosti vezane za slowliving concept?

Povremeno ćemo vam slati notifikacije sa savjetima kako živjeti bolje, zdravije i sretnije!