Psihološka otpornost je zapravo nešto s čime se suočava svaki pojedinac na dnevnoj bazi dok se pokušavamo nositi sa stresnim situacijama i neizvjesnosti života. Ona je neraskidivo povezana s dobrobitima koje sačinjavaju mentalno zdravlje, stoga njenim jačanjem poboljšavamo i samu kvalitetu života koji živimo.
Životne teškoće nisu nešto što se događa nekome drugome niti možemo biti potpuno otporni na promjene koje se događaju u životu, vrlo često mimo naše kontrole. Sve to dio je svakodnevice koju živimo i u kojoj djelujemo. No, uz psihološku otpornost, odnosno sposobnost pojedinca da se suoči, prihvati i nosi s tim svim promjenama, izazovima i stresovima, možemo postati snažniji, mudriji i iskusniji.
Budući da nas je zanimalo kako se u praksi suočiti sa životnim olujama i preprekama te kako na siguran način stvoriti unutarnju emocionalnu ravnotežu, porazgovarali smo s psihologinjom Nikolinom Kanceljak koja nam je dala stručan uvid u tematiku razvijanja psihološke otpornosti. Odvojite nekoliko minuta i pročitajte njen zanimljivi osvrt.
Dolaskom hladnijih dana, prirodno nam je jačati imunitet unosom dodatnih vitamina kroz voće, povrće ili suplemente. Znamo da nastupa vrijeme gripa i virusnih infekcija, pa se želimo maksimalno zaštititi i očuvati zdravlje. S druge strane, kada nas u životu zateknu veliki događaji, poput smrti bliskog člana obitelji, dobivanja teške dijagnoze, rastave braka, nerijetko je naše mentalno zdravlje narušeno. Osjećamo se izgubljeno, zaglavljeno i ne znamo kako krenuti dalje. Kako si možeš olakšati u tim trenucima? Kada i kako jačaš imunitet svog mentalnog zdravlja?
Rekla bih da se za takve visoko stresne situacije treba već ranije pripremati, u trenucima kada one još nisu nastupile. Znajući da smo svi ranjivi, poželjno je i potrebno svakodnevno jačati i čuvati mentalno zdravlje. Najbolji put ka tome je razvijati psihološku otpornost, koja će ti služiti kao zaštitni faktor u teškim životnim razdobljima. Različiti su načini kako to postići, a svatko treba pronaći svoj. Neke opušta i jača razgovor s bliskim osobama, zapisivanje svojih misli i emocija, druge različiti hobiji, tjelesna aktivnost, sport, glazba, meditacija i vježbe opuštanja. Ono minimalno što možeš napraviti svaki dan je odvojiti barem pola sata ili sat vremena samo za sebe. Planiraj to vrijeme – znaj već unaprijed kada i kako ćeš ga iskoristiti. Ponekad je sasvim dovoljno odbaciti neke loše navike i prigrliti nove, zdravije. Dopusti si odmor, redovito jedi, dovoljno spavaj, boravi više u prirodi, vježbaj optimizam, obnovi odnose i druži se, poveži, otvori bliskim osobama. Pričaj, zovi i traži. Pričaj o tome kako se osjećaš, o čemu razmišljaš, kako spavaš i imaš li apetita, što se u tvom tijelu događa.
No, kada nastupe izrazito teška životna razdoblja praćena obično različitim gubitcima (bliske osobe, statusa ili ugleda, zaposlenja, zdravlja i sl.) moguće da sve ono što smo do tada živjeli bude poljuljano. U takvim trenutcima budi strpljiv sam sa sobom. Ne bježi od novonastale situacije i emocija koje ju prate. Dopusti drugima da ti budu pomoć i podrška. Budi svjestan da se svatko od nas različito nosi s gubicima, a pri tome nema dobrog ni lošeg načina. Nekoliko je faza žalovanja kroz koje osoba koja je doživjela gubitak može, ali ne mora nužno proći. Na početku se obično javlja šok i nevjerica, potiskivanje da se situacija dogodila, potom ljutnja prema sebi, drugima i svijetu, pregovaranje (da sam barem to, onda se ovo ne bi dogodilo), depresija, oplakivanje i tugovanja te na koncu prihvaćanje. Pri tome su sve reakcije na gubitak normalne. Manje ili više očekivane, ali u potpunosti normalne.
U konačnici, psihološka otpornost nas uči kako prihvatiti kontinuitet, suočiti se s vlastitim strahovima i više vjerovati sebi i u sebe. Uz realna očekivanja, neprekidni trud i rad na vlastitim emocijama, dobar rezultat neće nikada izostati.
Moglo bi vas zanimati i: Tri znaka da ste ovisni o stresu. Stanite ako ih prepoznate
Tekst: Dalia Žmegač-Kunić i Nikolinom Kanceljak
Foto: Pexels