Strah je jedna od primarnih emocija. Budući da se primarne emocije dijele na pozitivne i negativne, strah svoje mjesto pronalazi među negativnima. Međutim, valja se zapitati je li strah uistinu uvijek negativna emocija. Na strah možemo gledati i kao na emociju koja ima važnu ulogu u zaštiti naših života i koja je sposobna mobilizirati nas da se nosimo s potencijalnim opasnostima. Međutim, što kada strah postane kočnica do uspjeha?
Na emociju straha utječu tri faktora, a to su: intenzitet, vrijeme i suočavanje. Odnosno, koliko je prijetnja ozbiljna, je li šteta trenutna te što se može poduzeti da bi se prijetnja smanjila ili uklonila. Kada smo svjesni toga da se možemo nositi s prijetnjom, strah podnosimo lakše i on se smanjuje i uklanja, a u trenutcima kada smo bespomoćni strah postaje intenzivniji. Strah se ponekad može javiti i odmah nakon iznenadnih događaja ili saznanja zbog čega često oscilira s doživljajem ljutnje. Uobičajeni okidači straha su visina, letenje, mrak ili gubitak vidljivosti, zmije, pauci, smrt i odbacivanje. Međutim, što učiniti kada strah postane glavna prepreka na putu prema naprijed, na putu do željenog cilja i uspjeha?
Strah od odbijanja dovodi do odustajanja od snova
Strah od odbijanja jedna je od najvećih prepreka do cilja. On je poticaj za niz pitanja koja imamo običaja postavljati, pitanja koja utječu na naše samopouzdanje. U nekim slučajevima pitanja poput onih jesmo li za nešto dovoljno dobri, je li naše iskustvo dovoljno, bi li netko drugi bio uspješniji od nas, mogu dovesti i do ozbiljnijih stanja kao što je depresija. Svi smo se nekada u životu našli u situaciji kada smo bili odbijeni, bilo da je riječ o intervjuu za posao ili o odnosu koji nam je značio. Čovjek je društveno biće, a čak i najveći introverti ne mogu preživjeti i napredovati bez drugih ljudi. Vratimo li se u prošlost, odbijanje je bilo jednako fizičkoj smrti. Izbacivanje iz plemena za pojedinca je značilo da neće dugo opstati, a danas je strah od odbijanja jednak psihološkoj smrti. U Australiji je poznat sindrom koji se naziva sindromom visokog maka. Naime, makovi su visoko cvijeće, rastu zajedno i trebali bi biti jednolični. Isto pravilo, unutar ovoga simbola, vrijedi i za ljude pa bi oni koji se ističu trebali smanjiti svoju veličinu. Nažalost, strah od odbijanja dovodi do toga da mnogi ljudi odustaju od svojih snova i samorazvoja jer se ne žele isticati. Često ne njeguju svoje talente jer to ne čine ni njihovi prijatelji ili se boje da neće dobiti podršku prijatelja i obitelji.
Je li strah od neuspjeha opravdan?
Strah od neuspjeha dovodi do odugovlačenja, pretjeranog razmišljanja i postavljanja pitanja što ako. Odugovlačenjem ne dobivamo ništa iako sami sebe prividno štitimo od neuspjeha. S istinskim neuspjehom se ne možemo suočiti sve dok ne uložimo napore koji su važni za uspjeh. Ne poduzimanje akcije veći je neuspjeh od neuspjeha u postizanju ciljeva. U slučaju da dođe do neuspjeha, unatoč uloženom trudu, iz cijele situacije ćemo moći izvući vrijedne lekcije koje će nam poslužiti u daljnjem putu rasta i razvoja. Jedino što možemo izgubiti jest vrijeme, ali u tom vremenu ćemo se baviti usvajanjem lekcija koje će vam pomoći da se približite svom cilju. Manje je poznato, ali na putu do postizanja cilja javlja se i strah od uspjeha kojem težite. Vrlo vjerojatno zato što tim korakom ulazimo u novo i nepoznato područje, a pomisao na ispunjenje pravog potencijala zna biti i pomalo zastrašujuća. Uz to, strah od uspjeha postoji i zbog toga što smo svjesni da nas čeka više odgovornosti, da ćemo morati napustiti stara ponašanja i navike ili pak da ćemo se udaljiti od bliskih osoba zbog uspjeha. Bliske osobe koje su istinski bliske, vole nas i cijene rad i trud ostat će uz nas, a one koje su se sasvim slučajno našle na popisu bliskih prijatelja s njega će nestati. Jer, put do uspjeha je zanimljivo putovanje koje iz dana u dan niže nove vrijedne lekcije i usmjerava nas prema cilju kojem težimo.
Moglo bi vas zanimati: Teško kontrolirate svoje emocije? Naučite ih već danas dovesti u red!
Tekst: Ana Carević
Foto: Pinterest