Ponekad se poželimo odmoriti nakon odmora jer se vraćamo umorni, a ponekad nas može (samo!) uhvatiti panika, tjeskobne misli, brige, problemi sa spavanjem, glavobolja ili anksioznost od same pomisli na gomilu obaveza i zadataka koji nas čekaju. Svi ovi simptomi znaju biti česti. Neki ovo stanje nazivaju anksioznošću radi povratka u radnu rutinu, drugi blues nakon odmora, a neki depresijom. Kako izbjeći nelagodu radi osjećaja da nećemo preživjeti dan jer se nismo kvalitetno odmorili te kako izdržati do nekog novog većeg odmora, i možemo li si povratiti odmor koji nismo niti postigli – odgovore na to zna Tihana Fulir, integrativni psihoterapeut s holističkim pristupom povezanosti tijela i uma.
Tihana je stručnjakinja za osobni razvoj, certificirani PCM trener i coach u Hrvatskoj, certificirani NLP Master, terapeut i voditelj po Access Bars metodi, te voditeljica BodhiLife Integrativnog centra. I sama ima iza sebe dvadesetogodišnje iskustvo rada u kompaniji, pa nam vjerujemo možemo puno toga reći iz osobnog iskustva.
Pa, zašto se čim dođemo kući nakon odmora osjećamo toliko umorno? Postoji prilično razumno objašnjenje, kaže Tihana.
Kada imate rutinu, manje je mentalne energije koja se mora utrošiti da bismo shvatili što moramo učiniti. To je dio razloga zašto odmori mogu biti tako iscrpljujući. Morate razmišljati o tome, ‘Gdje ćete parkirati auto? Gdje ćete uzeti kavu? Ako želite nešto pojesti, kamo ćete ići? Donijeti izbore za ono što ćete danas raditi.’ Sve su to stvari o kojima ne morate razmišljati u svom tipičnom svakodnevnom životu. Zato ljudi napreduju u rutini. Spašava vas od donošenja hrpe malih odluka, što zauzvrat štedi jako puno kognitivne energije. I naravno, ako ste pokušavali obaviti sve stvari na odmoru, to također može pridonijeti osjećaju iscrpljenosti kad se vratite kući.
Da biste bili sigurni da ćete se osjećate uistinu odmoreno prije nego što se vratite na posao, odmorite se kod kuće. Odmor samo za opuštanje može olakšati prijelaz povratka u stvarnost. Vi + Netflix ili knjiga + hrana za van = nije potrebno puno odlučivanja, vrlo jednostavno pojašnjava Tihana. Slično tome, ako se osjećate iscrpljeno, korištenje nekoliko slobodnih dana za mali dolazak sebi može biti prava karta.
Zamolili smo Tihanu da se podsjetimo kako ustvari nastaje stres, te kako procijeniti vlastite kapacitete otpornosti na stres.
Tihana objašnjava kako je stres odgovor vašeg tijela na izazove ili zahtjeve. Vjerojatno ste čuli za reakciju borbe ili bijega, što je naš biološki mehanizam preživljavanja. Povijesno gledano, prijetnje od predatora i druge opasnosti u prirodi pokrenule su reakciju borbe ili bijega kako bismo zaštitili naše pretke od stvari poput gladi i boli. Danas naši mozgovi i tijela još uvijek slično reagiraju na stres, iako su se okidači razvili.
Na temelju svog dugogodišnjeg rada s klijentima otkriva kako u uobičajene okidače stresa ulaze u prvom redu problemi s vezama i poslom, zatim financijski izazovi i velike životne promjene kao što su kupnja kuće ili gubitak voljene osobe.
Možemo li i kako nadvladati stres prije nego on nadvlada nas?
Postoje ti neki mali trikovi s pomoću kojih možemo doskočiti našem potencijalno vrludajućem umu prije nego krene u panično stanje. Na primjer, mogli bismo početi s radom nakon povratka s godišnjeg odmora u utorak ili srijedu, a ne u ponedjeljak, kako većina radi. Vikend će tada svakako izgledati bliže, a samim time ćemo dobiti priliku za novi mini odmor. Napravimo li plan rada prije godišnjeg odmora, olakšat ćemo si povratak na posao jer nećemo počinjati od nule, pa će se i povratak činiti manje stresnim. Također je bolje da si prvi dan rada ne zatrpavamo radni raspored i ne pokušamo riješiti sve radne obaveze. Trik je u tome da prvi radni dan ispunimo odmorom i opuštanjem. Tjelesna aktivnost izvrsna je podrška prijelaznom razdoblju. Osim toga, ono može pomoći da oslobodimo svoju negativnu energiju. A kada uživamo, manje smo pod stresom i prestajemo stalno razmišljati o poslu.
Tihana također objašnjava i savjetuje: „Mozak je fascinantan – prilagođava se i mijenja tijekom vašeg života. Neuroplastičnost je sposobnost mozga da se razvija i pomaže vam u učenju. Stres utječe na neuroplastičnost na dva načina: akutni stres može privremeno potaknuti rad mozga, dok kronični stres može dovesti do negativnih promjena u mozgu, uključujući smanjenje hipokampusa. Postoje načini za održavanje neuroplastičnosti vašeg mozga i vještina učenja, pamćenja i razmišljanja. Stimulirajte svoj hipokampus pozitivnim iskustvima i zdravim načinom života, uključujući vježbanje i druženje. Također možete njegovati svoj mozak meditacijom kako biste poboljšali njegovu funkciju i održali njegovu strukturu.“
Što kada nas emocije ipak preplave i izgubimo fokus? Ono što tada trebate napraviti, savjetuje Tihana, je „odzumiranje“.
Kad se vratimo nakon odmora, vrlo često ćemo pronaći gomilu e-pošte i zadataka. Ako pokušamo učiniti sve odjednom, uplašit ćemo se i mozak nam se može jednostavno smrznuti! Kao i s drugim stvarima, prvo bismo trebali staviti stvari u perspektivu. Kada izgubimo širu sliku iz vida, to nas može ostaviti zbunjenima, zaglavljenima i fiksiranima na detalje. Dakle, kada ste u nedoumici, odzumirajte.
„Kada se nađete u izazovnoj situaciji, odluci ili emociji, vidno polje vam se doslovno sužava, sve osim predmeta fokusa postaje mutno, a oči su vam lagano okrenute prema nosu. Fraza: ’On ne vidi dalje od vrha svog nosa’ ima neke temelje u znanosti. Ali širenjem vidnog polja—doslovno udaljavanjem, omekšavanjem pogleda, širenjem perifernog vida—možete se osloboditi ove reakcije na stres, od zaglavljivanja u detaljima i gubitka šire slike. Izbliza vidite samo drveće. Iz daljine se vidi šuma. Ili kao što je Ralph Waldo Emerson jednom rekao: ’Čini se da zdravlje oka zahtijeva horizont’. A isto vrijedi i za psihu.“ – objašnjava Tihana kako funkcionira odzumiranje.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Oslobađanje od stresa razlikuje se od osobe do osobe. Ovo su Tihanini savjeti:
- Povezivanje s ljudima koji podižu vaše raspoloženje
- Duboko disanje, meditacija ili joga
- Bavite se hobijem koji vam donosi radost
- Vježbanje
- Smithov procesni model stresa
- Slušanje glazbe i ples
- Čitanje
- Provođenje vremena u prirodi
- Volontiranje
- EFT metoda
Tihana podučava EFT metodu, pa smo ju pitali za detaljnije objašnjenje o tome i može li ono pomoći donijeti mir, svjesnost i fokus?
Tehnika emocionalne slobode, skraćeno EFT, je terapija tapkanjem koja nudi iscjeljenje i oslobađanje od fizičke i emocionalne boli i nelagode. Često se naziva i “psihološka akupresura”. EFT djeluje tako da otpušta emocionalne blokade unutar tjelesnog energetskog sustava. To se postiže tapkanjem na ključne točke meridijana (akupresurne točke) oko tijela dok se fokusirate na emocionalni ili fizički stres koji pojedinac doživljava. EFT se može učinkovito koristiti kao dio bilo kojeg puta iscjeljenja. Sve bolesti, bilo fizičke ili mentalne, imaju emocionalni korijen. Nakon što je emocionalni stres uklonjen, tijelo se može opustiti i ući u stanje parasimpatičkog živčanog sustava što omogućuje početak procesa ozdravljenja.
Moglo bi vas zanimati i: Možemo li i dalje biti zaljubljeni nakon desetljeća partnerskog odnosa?
Razgovarala: Petra Šafranko
Foto: Instagram, Unsplash, privatna arhiva