Zamislite ledenjak. Mi možemo vidjeti samo njegov vrh, odnosno, samo ono što je “iznad površine”..ne vidimo što se nalazi “ispod površine”. Ono što je “ispod površine” je naša podsvijest tj. naša vjerovanja o sebi, svijetu i drugima, pravila za život i pretpostavke kojih nismo svjesni. Možemo reći kako su naše misli “iznad površine” zato što ih puno lakše i brže možemo osvijestiti, primijetiti i “uhvatiti”. Iz tog razloga, u psihoterapijskom procesu, krećemo od onoga što nam je “lakše” za “uhvatiti” kako bismo došli do dubljih razina našeg uma.
Pokušajte si sada zamisliti kako proživljavate neku neugodnu ili stresnu recentnu situaciju. Dakle, nešto što ste već prošli, nešto što je iza Vas…no, izazvalo je u Vama neugodne emocije. Potom se pokušajte prisjetiti što Vam je u tom trenutku prolaze kroz glavu..u obliku rečenice, riječi, slike. Nakon toga, sjetite se emocije koje su se pojavile te kako ste se ponašali. Moguće da Vam je “kroz glavu” prolazila bujica automatski misli, koje niste mogli kontrolirati; misli negativnog sadržaja koje su izazvale neugodne emocije.
Automatske negativne misli su vrlo kratke i brze. Automatske su jer se u raznim situacijama jednostavno pojave u našoj glavi, same od sebe, bez svjesnog prizivanja. Nalaze se negdje na rubu između svjesnog i nesvjesnog. Mogu se javiti u obliku kraće ili duže rečenice, ali i u obliku slike u glavi. Često imamo osjećaj da nam se prisilno nameću, da ne možemo kontrolirati te svojim ponašanjem i emocijama reagiramo na njih kao da su točne i stvarne.
Tehnika produbljivanja misli
Kako bismo otkrili što “leži” ispod naših misli, što je na “dubljoj” razini možemo se pitati koje je značenje te misli za nas. Ovom tehnikom “produbljivanja” jedne svoje misli možemo doći do svojih vjerovanja. Zvuči jednostavno, zar ne? U praksi i nije baš tako, no, uz stručno vodstvo psihologa možemo ih lakše identificirati. Dakle, pitanje “što ova misao znači za mene?” I “pitanje “što ova misao govori o meni?” si trebamo postavljati sve dok ne dođemo do svojih pravila i pretpostavki kako treba živjeti, kako stvari funkcioniraju. Npr, pravilo: “Ne smijem tražiti pomoć”, pretpostavka: Ako tražim pomoć,to znači da sam nekompetentna”, te do najosnovnijih ideje o sebi, drugim ljudima i svijetu.
Primjer:
SITUACIJA– “Sin mi je često bolestan.”
MISAO– “Dijete je stalno bolesno zbog mene.”
PRAVILO, STAV– “Majka bi trebala štititi svoje dijete.”
CENTRALNA IDEJA O SEBI– “Ja sam nekompetentna.”
Negativne automatske misli imaju svoj korijen u stavovima i pretpostavkama koje su nastale u djetinjstvu i kasnije tijekom razvoja.
U mnogim situacijama te pretpostavke mogu biti korisne i usmjeravati ponašanje. Na primjer, pretpostavka “kako bih bio uspješan, moram se truditi i biti vrijedan” vjerojatno će osobu znatno motivirati za pozitivne aktivnosti. Međutim, naše pretpostavke nas čine osjetljivima na određene kritične događaje. Recimo, u situaciji “pada” na ispitu, putem navedene pretpostavke osoba će interpretirati taj “pad” na ispitu kao veliki gubitak što će dovesti na kraju do produkcije brojnih automatskih negativnih misli, kao što su “ja sam bezvrijedan”, “ja sam gubitnik”, “ja sam neuspješan”. Takve misli nam kvare raspoloženje, čime se povećava vjerojatnost daljnjih negativnih misli..
Ono što je bitno je to da su vjerovanja naučena i da se mogu mijenjati! Vjerovanja se stječu u djetinjstvu i tijekom odrastanja, a mogu biti pozitivna i negativna.
Što je to bazično vjerovanje?
Najcentralnija ideja o sebi se naziva “bazično vjerovanje”. Bazično vjerovanje možemo slikovito prikazati vrstom filtera kroz kojega gledamo svijet i sebe. Pod utjecajem bazičnih vjerovanja nastaju posredujuća vjerovanja, tj. pravila i pretpostavke koja oblikuju naše mišljenje vezano uz različite situacije. Dakle, posredujuća vjerovanja smo razvili kako bismo se mogli nositi s bazičnim vjerovanjima.
Negativna i nerealistična bazična vjerovanja naposljetku stvaraju negativne i nerealistične misli. Ako je primjerice, bazično vjerovanje osobe „mene se ne može voljeti“, osoba može razviti stav „užasno je biti nevoljen.“, posredujuće vjerovanje i pravilo „Moram udovoljiti svima.“ te pretpostavku „Ako svima udovoljim, ljudi će me voljeti.“
Primjenom tehnika za mijenjanje vjerovanja, disfunkcionalno vjerovanje može postati funkcionalno (recimo, “Ako tražim pomoć kad je trebam, pokazujem dobru sposobnost rješavanja problema.”)
Hijerarhija vjerovanja
– Bazično vjerovanje (središnje ideje o sebi, drugim ljudima, svijetu)
– Posredujuće vjerovanje (stavovi, pravila, pretpostavke)
– Automatske misli (situacijski specifične)
Primjer
Situacija: osoba uči za težak ispit
Bazično vjerovanje: Ja sam nesposoban.
Posredujuće vjerovanje: Ako nešto ne razumijem savršeno, tada sam glup.
Automatske misli: Ovo je preteško, nikad to neću svladati, ja sam tako glup.
Svi imamo svoja pozitivna i negativna bazična vjerovanja
Negativna bazična vjerovanja se najčešće aktiviraju u određenim situacijama (npr. tijekom stres) ili, kod osoba s poremećajem ličnosti aktivna su stalno. Kada se negativnog bazičnog vjerovanja aktivira tada selektivno procesiramo informacije, vidimo sao ono što je u skladu s tim našim vjerovanjem tj. nemamo “širu perspektivu”.
Kako promijeniti vlastito vjerovanje?
Propitivanjem vjerovanja putem Sokratovskih pitanja (tehnika opisana u članku o mislima), potiče na realistično procjenjivanje drugačijeg načina ponašanja, te se otvara put do toga da se zaista počnemo drugačije ponašati, tj., da stvarno naučimo novo ponašanje i doživljavanje.
Osmišljavanje racionalnih odgovora nije samo po sebi dovoljno da bi došlo do promjene. Racionalni odgovor će promijeniti naše ponašanje i intenzitet naših emocija samo onda kada vjerujemo u njih. Najbolje provjera istinitosti vjerovanja je u stvarnom životu.
Tu će nam poslužiti tehnika “bihevioralni eksperiment”.
Mi možda već znamo kako bismo se trebali ponašati, znamo to funkcionalno i zdravo ponašanje…no, koče nas naše negativne automatske misli i vjerovanja. Recimo, netko može znati kako izraziti neslaganje, no zbog nezdravih vjerovanja, poput, “ako imam drugačije mišljenje od drugih, oni me neće prihvatiti”, ta osoba nikada neće pokušati izraziti svoje neslaganje.
Pročitajte još i: Ugodne aktivnosti i one koje bude osjećaj postignuća
Tekst: Dr. sc. Maja Miljanović, dipl. psiholog, KBT terapeut, vlasnica obrta EMPATHO
Foto: Unsplash, Pinterest