Sezonski afektivni poremećaj (eng. seasonal affective disorder) je poremećaj raspoloženja. Obično se javlja u jesen ili proljeće, a veže se često i uz pomicanje sata na zimsko ili ljetno vrijeme. Zato se i zove jesenski ili proljetni blues. To ujedno znači i promjenu vašeg cirkadijalnog ritma i onog dnevnog. Dani u ovom zimskom periodu postaju kraći, a noći dulje. Sve to može obilježiti pojava depresije ili nelagode u tijelu kao što su nesanica, razdražljivost i hipertenzija koji se obično identificiraju kao sezonski afektivni poremećaji.
Sezonski afektivni poremećaj
Dominantna manifestacija je zimski oblik kod kojeg depresivni simptomi, koji počinju tijekom jeseni, kulminiraju najvećim intenzitetom tijekom hladnih mjeseci. Ako vas pri tome hvata melankolija, bezvoljnost, umor i iscrpljenost, pad energije, neprestana glad ili glavobolje, moguće da je upravo sezonski afektivni poremećaj posrijedi.
Statistike navode kako se sezonski afektivni poremećaj javlja u 0,5 do 3 % pojedinaca u općoj populaciji, dok one sa sklonošću depresivnim stanjima pogađa 10 do 20 %.
Jednostavne metode s kojima možete odmah početi kako biste doskočili ovom Bluesu su metode eliminacije toksina kroz prehranu ili saune, jačanje organizma i imuniteta s vitaminima, opuštanje i rehidracija kože kroz wellness i spa te pronalaženje trenutaka mira i tišine, pogotovo tijekom nadolazećih blagdana.
Kako sezonski afektivni poremećaj utječe na naš organizam
Vanjski utjecaji jesenskog vremena i te kako mogu utjecati na naš endokrini, živčani i probavni sustav te na mentalnu i fizičku stabilnost. Smanjeno izlaganje dnevnom svijetlu utječe na pinelanu žlijezdu koja je pod velikim utjecajem sunca. Samim time, smanjeno se luči hormon serotonin, poznat i kao hormon sreće, te se automatski smanjeno luči i hormon melatonin koji je zaslužan za (dobar) san. Serotonin se izlučuje tijekom dana i regulira osjećaj gladi, tjelesnu temperaturu, rad fine mišićne kontrakcije, apetit i raspoloženje, te se pretvara u melatonin kada padne noć koji je pak odgovoran za našu vitalnost, mladolikost i uravnoteženu naviku spavanja.
Nesanice i loše spavanje mogu utjecati i na rast tjelesne težine jer nedostatak sna uzrokuje povećanu proizvodnju hormona grelina koji povećava osjećaj gladi. Nedostatno izlaganje sunčevoj svjetlosti uzrokuje i manjak vitamina D koje je povezano s nastankom osteoporoze i slabih kostiju i zubi, raznih srčanih oboljenja, depresije te brojnih drugih psihofizičkih tegoba, a kako je i važan čimbenik u imunološkom sustavu čovjeka, endokrinolozi su ustvrdili da bez ovog vitamina, T-ćelije koje su jako bitne u borbi protiv infekcija, neće se aktivirati.
Besplatni izvori energije koji su oko nas, uvijek su vam dostupni kao jednostavna rješenja u borbi protiv sindroma sezonskog poremećaja. Ovih pet izvora energije čine kvalitetan san (odmor), zrak (i vježbe disanja), voda (hidratacija), sunce i hrana.
Kvalitetan san
Zbog promjena u dnevnom ritmu prilikom prelaska na zimsko računanje vremena, svakako izbjegavajte jutarnje izležavanje u krevetu ili spavanje tijekom dana jer mogu poremetiti ritam spavanja. Za bolji san izbjegavajte konzumiranje alkohola, kave i cigareta prije spavanja, a zadnji obrok (laganiji) neka bude najmanje tri sata prije spavanja. Izbjegavajte gledanje televizije barem pola sata prije spavanja, a svega par minuta prije nego legnete u krevet dobro je provjetriti prostoriju.
Zrak
Osim lošeg tzv. prsnog disanja, radi čega koristimo samo 30 – 40 % kapaciteta pluća, većinu vremena u zimskom periodu provodimo u unutarnjim grijanim prostorima gdje je suh zrak lošije kvalitete. Izađite van ili u prirodu, prošećite i dišite svjesno. Dok ste u uredu, otvorite prozor na nekoliko minuta i napravite za to vrijeme svjesno i polagano duboko disanje. Kako manjak kisika u organizmu uzrokuje lošu koncentraciju, slabo pamćenje, depresiju ili strahove… ovime ćete doskočiti tim problemima. Osim bolje opskrbe kisikom, tijelu ćete donijeti i potrebnu mu energiju.
Voda
Stručnjaci su otkrili da jedan od prvih znakova dehidracije nije žeđ, nego umor. Stoga pobijedite umor najzdravijim saveznikom – običnom vodom. Voda pomaže u transportu hranjivih tvari, čišćenju tijela i ispravnom funkcioniranju organa. Vrlo je bitno unositi dovoljnu količinu vode kako bi se ove funkcije mogle ispravno odvijati. Ovo se odnosi i na mozak koji je velikim dijelom okružen tekućinom te koja utječe na neurone u mozgu. Barem 20 % potrebe za vodom može se zadovoljiti putem hrane, dok je ostatak potrebno podmiriti unosom tekućine.
Sunce
Iako u vrijeme hladnijeg zimskog razdoblja godine sunčanih dana ima manje, ono je uvijek tu ili skriveno iza oblaka. Dovoljno je da se barem 15-30 minuta dnevno izložite sunčevoj svjetlosti kako biste svoj organizam napunili sunčevom energijom te ga doveli u ravnotežu. A kako je sunce glavni izvor vitamina D, prehranom možete nadomjestiti njegov manjak kroz unos namirnica kao što je riblje ulje, jaja, riba, mlijeko.
Hrana
Prehranu je poželjno prilagoditi sezonskim uvjetima. Češnjak, čili papričice, sjemenke gorušice i crni papar odlično potiču probavu, ali i zagrijavaju tijelo prema Ajurvedi. Crvena leća, med, mliječni proizvodi također griju tijelo, a kukuruz i kesteni su sezonska hrana koja je dobar izvor energije. Mahunarke, cjelovite žitarice, krumpir i Musli su namirnice bogate magnezijem. Orašasti plodovi su dobri za zdravlje mozga, a osim nezaobilazne pšenice i njezinih proizvoda, zimu bi svakako trebalo obogatiti hranjivim žitaricama kao što su proso, zob i heljda. Vitamin C je odličan za borbi protiv umora i jačanje imuniteta, a ima ga u sezonskom voću i povrću kao što je kivi, mandarina, naranča, nar, buča i paprika. Paprike sadrže čak četiri puta više vitamina C nego naranča.
Tekst: Petra Šafranko
Foto: Unsplash