S obzirom na to da mnogi od nas puno vremena provode za računalom (ili na mobitelu), zamolili smo fizioterapeuta Tomislava Međimorca da nam detaljnije objasni sindrom karpalnog kanala koji uglavnom pogađa žensku populaciju.
Karpalni kanal nalazi se u donjem dijelu ručnog zgloba. Kroz njega prolazi nervus medianus, živac koji potječe od medijalnog i lateralnog fascikula brahijalnog spleta i širi se u prva tri prsta šake. Kada je n. medianus pritisnut u svom prolasku kroz karpalni kanal uzrokuje simptome „sindroma karpalnog kanala“.
On je kombinirani osjetilno-motorički živac, te odvodi informacije iz većine prstiju prema mozgu, ali i pokreće neke mišiće šake i prstiju uključujući i palac.
Pritisak na njega može uzrokovati više procesa koji izazivaju zadebljanje tetiva, otok u predjelu karpalnog kanala, ili njegovo suženje. Iako danas postoji velik postotak ljudi koji pate od ovog sindroma kod kojih ne možemo sa sigurnošću utvrditi uzrok njegova nastanka, ipak se pretpostavlja da je većina uzrokovana genetski naslijeđenim užim karpalnim kanalom (užim prostorom kroz koji prolaze tetive i živac).
Simptomi sindroma karpalnog kanala
Simptomi sindroma karpalnog kanala obično ovise o trajanju i jačini pritiska na živac medianus, a razvijaju se polako. Tipični simptomi, kreću s prolaznim trnjenjem prstiju pa kasnije uključuju bol, osjećaj žarenja, peckanja, grčeve i noćnu ukočenost zgloba. Ponekad se pacijenti žale na nateknuće prstiju i šake, iako nateknuće realno nije prisutno. Ruka postaje manje pokretljiva, a pacijent primjećuje kako ne može čvrsto i sigurno primiti manje predmete ili obaviti drugu vrstu posla.
S vremenom se može razviti i atrofija mišića, posebno u bazi palca, kao i gubitak osjeta. Pacijenti mogu izgubiti osjećaj za prepoznavanje topline i hladnoće.
Dijagnoza i liječenje
Samu dijagnozu teško je sa sigurnošću postaviti zato što slične simptome može izazvati i pritisak na izlazišta živaca u vratnoj kralježnici, koje uzrokuju degenerativni ili drugi procesi u vratu. Nerijetko se u svojoj praksi susrećem i s kombiniranim uzrocima, gdje trnjenje u ruci proizlazi kako iz pritiska na živce u vratu, tako i u samom karpalnom kanalu. Zbog svega toga odgovarajući specijalistički pregled je obavezan, uz koji može biti potrebno učiniti i EMNG (elektromioneurografija), kako bi se utvrdio točan stupanj oštećenja živca.
Liječenje može biti konzervativno i operativno. Prilikom konzervativnog liječenja danas se upotrebljavaju lijekovi i to najčešće nesteroidni antireumatici (od aspirina, do voltarena, ibuprofena i sl.). Ako oni ne donesu rezultate, može se primijeniti i liječenje steroidima, najčešće u obliku injekcije na mjesto pritiska (karpalni kanal). Svi ti postupci imaju ograničeno djelovanje i rijetko se primjenjuju sami. Osnova neoperativnog liječenja svakako je fizioterapija.
Operativnim liječenjem oslobađanja se pritisak (dekompresija)na živac medianus. To je učinkovit i siguran zahvat koji u najvećem broju slučajeva oslobađa pacijenta svih tegoba. U literaturi se navodi da je uspješnost kirurškog zahvata veća od 95%, s komplikacijama manjima od 3%.
Tko najviše obolijeva od sindroma karpalnog kanala?
Gotovo se bez iznimaka pojavljuje samo kod odraslih osoba. Tri puta češće obolijevaju žene, a pretpostavlja se da je tome razlog uži karpalni kanal u odnosu na muškarace. Obično pogađa obje šake, ali su simptomi jače izraženiji u dominantnoj ruci.
Najčešće obolijevaju osobe koje se bave nekim specifičnim zanimanjima kao što su: informatičari, daktilografi pa i fizioterapeuti i maseri.
Prevencija
Najvažniji korak prevencije je često istezanje ruku u pauzama repetitivnih radnji na računalu, na strojevima i slično. Uzmite kratku pauzu svakih 10-15 minuta, a svakih 20-60 minuta predahnite uz kratko istezanje ruku, dlanova, prstiju i zglobova. Važno je paziti da je položaj ruku tijekom rada što ugodniji i prirodniji, te da ne vrši kontinuiran pritisak na šaku i zglob šake. Koristite ergonomsku opremu u svom poslu i u svojim slobodnim aktivnostima.
Pročitajte i temu o prvom odlasku kod fizioterapeuta.
Tekst: Tomislav Međimorec, bacc. physioth., vlasnik Physioroom ambulante, suradnik studija Prirodan pokret i fizioterapeut nogometnog kluba Hašk.
Foto: Pexels, Pixabay, Unsplash, privatni album