STOP bacanju hrane: Uz ove savjete smanjite bacanje hrane!

by Anđela Sabranović

Što radite sa ostacima hrane? Bacanje hrane nije jedna od opcija, pogotovo kada znate da ima super načina za upotrijebiti ostatke hrane nakon ručka (ili večere).

Nije bitno radi li se o velikom obiteljskom ručku ili obroku nakon posla, često se nađemo u situaciji da ne pojedemo sve nakon jela. Jeste li ikad došli u situaciju da jednostavno ne znate što učiniti s tom hranom ili koliko dugo ta hrana smije stajati prije nego ćete ju morati baciti u smeće?

Umjesto bacanja hrane, postoje drugi načini da je ponovno upotrijebite te tako bacanje hrane postane prošlost. Vaša hrana uz par trikova može postati novi obrok, a osim što je to etičnije, iskorištavanje te hrane uštedjet će vam dobru sumu novca svaki mjesec.

Kako biste prestali bacati hrani i spriječili neke od bolesti koje se mogu prenijeti hranom, donosimo vam nekoliko osnovnih smjernica u nastavku.

Koliko traju ostaci hrane?

Koliko dugo možete zadržati ostatke hrane ovisi o vrsti hrane, o načinu pripreme i o tome gdje je držite. Evo nekoliko jednostavnih smjernica za početak.

Ostaci na sobnoj temperaturi – Nikada ne ostavljajte hranu na sobnoj temperaturi dulje od 2 sata od trenutka kad se skuha. Sigurnije ju je hladiti u hladnjaku nego radnoj površini, pa čim završite s obrokom, pospremite je.

Ostaci u hladnjaku – Ostatke koji sadrže meso treba iskoristiti ili izbaciti u roku od najviše tri dana. Ostale namirnice trajat će do 5 dana u hladnjaku. Ako mislite da nećete moći potrošiti ostatke hrane u tom roku, stavite ih u zamrzivač. Ako ih sačuvate tjedan dana ili više u zamrzivaču, vjerojatnije je da će vaša obitelj zaboraviti da je to “ostatak” obroka i rado će ga pojesti za neku drugu obiteljsku večeru.

Najbolji načini čuvanja hrane – kako spriječiti bacanje hrane?

Ako ostatke morate pohraniti u originalnu posudu, čvrsto ih prekrijte folijom ili poklopcem. Ipak je bolje rješenje jelo podijeliti u manje,  posude. Brže će se ohladiti, a veća je vjerojatnost da ćete ih pojesti ili upotrijebiti u drugom obroku. Na primjer, tjestenina je lagan ručak koji možete podgrijati sljedeći dan, ako je već u porciji.

Bez obzira na to čuvate li ostatke hrane u hladnjaku ili zamrzivaču, sve označite. Zapišite datum na spremnik ili na uklonjivu naljepnicu kako nikada ne biste morali preispitivati ​​koliko je vremena već bilo tamo ili se pokušati sjetiti kada ste zadnji put imali špagete.

Kako ostatke pretvoriti u nove obroke?

Imati plan obroka najlakši je način da hranu pojedete umjesto da hranu bacite. Pokušajte biti kreativni i od ostataka pripremiti nova jela. Ostaci povrća lako se mogu ubaciti u tortilje, quesadillas ili čak enchiladas, ili ih pretvorite u umak za tjesteninu. Od ostatka pečenog graha možete napraviti namaz za doručak ili ga osušiti kako biste ga poslije koristili za zgušnjavanje variva. S ostacima riže i povrća možete puniti tikvice, paprike ili patlidžan, praviti složenac od povrća, dok od ostataka pirea od krumpira možete napraviti pržene krumpir okruglice.

 

Razmišljajte izvan okvira, veća je vjerojatnost da ćete potrošiti hranu ako ne jedete uvijek iste stvari. Ostaci ne moraju biti dosadni. Ako vaša obitelj već nekoliko dana za redom jede varivo, razmislite o načinu kako da to jelo učinite zabavnim, ili ga pokušajte promijeniti.

Koliko god volite kuhati i isprobavati nova jela sa svojom obitelji, apeliramo da ostanete odgovorni. Unaprijed si isplanirajte plan obroka i ostavite i time uštedite vrijeme za bavljenje drugim stvarima. Zašto ne biste više vremena proveli sa svojom djecom ili prijateljima?

Moglo bi vas zanimati: Evo kako možete uvesti održivost i u segment prehrane!

Tekst: V.P.

Foto: Pinterest, Unsplash

Možda će vam se svidjeti

Želite pratiti novosti vezane za slowliving concept?

Povremeno ćemo vam slati notifikacije sa savjetima kako živjeti bolje, zdravije i sretnije!