Svi smo ponekad u fazi da nemamo volje ni za što i jedino što nam je u tim trenucima „na pameti“ je izležavanje i uživanje u ljenčarenju. Budući da živimo u vremenu koje sve teže prepoznaje pauzu i njeno značenje, ljenčarenje je također pojam i radnja koju si malo tko može priuštiti. Iako na prvu ne raditi ništa može zvučati primamljivo i dobro u smislu potrebnoga odmora, zapravo se radi o zamci koja i nije tako sjajna za naše mentalno zdravlje.
Radi se o tome da ugoda koju pronalazimo u ljenčarenju, ponajprije u smislu izležavanja, gledanja televizije i skrolanja po društvenim mrežama može prerasti u dugotrajnost iza koje se skrivaju nedostatak volje za tjelesnom aktivnošću i odlaganje obavljanja zadataka koji nas očekuju. To naravno ne znači da baš nikada ne biste trebali ili smjeli ljenčariti i ne raditi ništa što zahtijeva naprezanje i razmišljanje. Kao i uvijek, ključ je u zdravom balansu, međutim potrebno je upozoriti na zamke na koje možete naići. Baš zato, osmislili smo nekoliko ideja koje će unaprijediti vaše mentalno zdravlje i istovremeno pomoći u tome da se vaš organizam odmori, samo na malo aktivniji način.
Postavljanje malih ciljeva
Mali dnevni ciljevi mogu nam pružiti poticaj i motivaciju za obavljanje svega onoga što nas očekuje, a za što nikako nemamo volje. Malim koracima najsigurnije se dolazi do cilja, bez obzira radi li se o običnim svakodnevnim zadacima, poslovnoj „to do“ listi ili nečemu trećem.
Pravilna organizacija vremena
Vrijeme je tu kako bi nam pružilo sigurnije i lakše kretanje u prostoru i kako bi nam olakšalo organizaciju obaveza. Znači, vrijeme ide nama u korist jer je naš pomagač, a ne kradljivac koji nam ne da disati i koji donosi anksioznost. U skladu s tim, sprijateljite se s tim vremenskim okvirima koji su nam dostupni svaki dan i strukturirajte svoje obaveze i prioritete. Ne dopustite sebi da nikada nemate dovoljno vremena za sve ono što biste željeli napraviti.
Integracija tjelesne aktivnosti
Iako možda i niste sportski tip, o važnosti kretanja nije potrebno previše razglabati, stoga vam je zasigurno jasno koliko su tjelesna aktivnost i (mentalno) zdravlje doista povezani.
Mindfulness svaki dan
Zasigurno ste već toliko puta čuli o učinkovitosti mindfulnessa, a nikako da ga se odvažite (češće) prakticirati. Ne prepuštajte svom slobodnom vremenu da teče poput pješčanog sata i izgubi se negdje između „sutra ću“ i „budem, samo kasnije“. Pokušajte uloviti taj trenutak s obje ruke, čvrsto, strastveno i s voljom. Upijajte čaroliju trenutka koja obuzima vaše tijelo i vaš um i regenerirajte se smisleno i dubinski. Vaše tijelo i um će vam biti zahvalni, a to će se odraziti i na kvalitetu vašeg općenitog funkcioniranja na dnevnoj bazi.
Razvijanje zdravih navika
Ne ostavljajte zdrave navike za početak siječnja. Odlučite već danas biti bolja verzija sebe koja će svaki slobodni trenutak gledati kao poseban blagoslov i priliku za razvijanje dugoročnog i konkretnog poboljšanja. Recite stresu zbogom i uz uvođenje zdravih navika svojstvenih vama i vašim preferencijama učinite čuda za svoje mentalno zdravlje.
Moglo bi vas zanimati i: Saznajte kako zimsko vrijeme utječe na kvalitetu sna
Tekst: Dalia Žmegač Kunić
Foto: Pexels