Prolazeći neki dan rivom jednog otočnog mjesta u moru primjećujem reflektor i zastanem ne znajući što točno mislim o tome. Razumijem dekorativnu funkciju podvodnog reflektora, no pitam se kakav je zapravo njegov utjecaj na cirkadijski ritam i općenito funkcioniranje živog svijeta podmorja?
Svjetlosno onečišćenje ili svjetlosno zagađenje definirano je kao svako suvišno odnosno pretjerano i nepotrebno korištenje umjetne svjetlosti izvan područja koje je potrebno osvijetliti, a koje je stvoreno ljudskim djelovanjem. Ovdje govorimo o cestovnoj, dekorativnoj, krajobraznoj, ali i rasvjeti reklamnih panoa. Sve to uvelike zagađuje okoliš. Najprepoznatljivija nuspojava pretjeranog korištenja umjetnog svjetla jest povećanje rasvjetljenosti neba što štetno utječe na okoliš, prvenstveno na mnogobrojne životinje i biljke, ali i na čovjeka.
Svjetlosnim zagađenjem mijenja se ‘trajanje’ dana i noći. Noćne životinje nemaju dovoljno vremena za hranjenje, dok drugima umjetna svjetlost smanjuje trajanje sna. Utječe to i na biljke koje zbog umjetne svjetlosti ranije cvjetaju, ali i na čovjeka čiji organizam prestaje proizvoditi melantonin, hormon koji ima važnu ulogu u funkcioniranju organizma (kvalitetan san, imunološki sustav, uklanjanje slobodnih radikala, kardiovaskularni sustav, fiziologija mrežnice, fiziologija gastrointestinalnog sustava…).
PROČITAJTE Nesanica voli tehnologiju – plavo svjetlo remeti san
Veliki problem svjetlosno zagađenje predstavlja pticama, pogotovo pticama selicama koje zbog njega gube orijentaciju i stradavaju. Kad je, pak, o gniježđenju riječ, svjetlosno onečišćenje može dovesti do smanjenja broja gnijezda, pa i potpunog prestanka gniježđenja na određenim lokacijama. Ukoliko dođe do hormonalnih poremećaja zbog količine svjetlosti, ptice se mogu početi gnijezditi ujesen umjesto u proljeće.
Svi dobro znamo i koliko je kukaca privučeno umjetnom svjetlošću, a velika količina svjetlosti dovodi i do stradavanja velikog broja kukaca pri čemu se narušava prirodna ravnoteža. Krijesnicama se, primjerice, zasjenjuje signal parenja. Sjećate li se kad ste zadnji put vidjeli krijesnicu? Istraživanja su pokazala i kako malene želve (morske kornjače) privlači svjetlost zbog čega postaju plijen grabežljivaca, a ukoliko privučene umjetnom rasvjetom izađu na kopno stradavaju i pod kotačima automobila.
Znate li da trećina čovječanstva ne može vidjeti Mliječni put zbog svjetlosnog zagađenja?
Prema globalnom atlasu svjetlosnog zagađenja još je 2016. godine 1/3 čovječanstva zbog svjetlosnog zagađenja nije mogla vidjeti našu galaksiju na noćnom nebu. U SAD-u je ta postotak bio još veći – čak 80%! Parižani su morali putovati 900 km (do Škotske, Korzike ili Španjolske) kako bi vidjeli svjetlošću nezagađeno noćno nebo. Naravno da svjetlosno onečišćenja predstavlja veliki problem i astronomima, zbog čega je i zvjezdarnica u Višnjanu morala mijenjati svoju lokaciju.
O noćnom nebu neki od nas govore s radoznalošću, drugi s nježnošću. Pa zbog čega se onda bojimo mraka? Ili još bolje pitanje, zbog čega se bojimo zvjezdanog neba? U Hrvatskoj još postoje mjesta s kojih možemo vidjeti svu raskoš zvjezdanog noćnog neba, no ona ne uključuju umjetnu rasvjetu. Postoje načini kako i sami možemo biti mali kotačić koji će pomoći smanjenu svjetlosnog zagađenja.
Što može svatko od nas učiniti kako bi smanjio svjetlosno zagađenje?
- Smanjite količinu dekorativnog svjetla u svojoj okolini. Ne postavljajte vanjska osvjetljenja ako nisu nužno potrebna. Kad ih postavljate neka to bude zasjenjena ekološka rasvjeta što znači da je žarulja u kućištu od neprozirnog materijala s donje strane zatvorena ravnim staklom pri čemu se svjetlost širi direktno u tlo.
- Rasvjetu gasite ako vam nije potrebna. Pustiti da vanjsko svjetlo gori cijelu noć, nije kul. Osim što utječe na biljni i životinjski svijet, na taj se način i suvišno troši energija, te stvaraju nepotrebni financijski troškovi.
- Angažirajte se u svojim sredinama i pokrenite inicijativu da se u njima uvede zasjenjena, ekološka rasvjeta. U Hrvatskoj je u travnju 2019. godine donesen Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja. Pravilnik o zonama rasvijetljenosti, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim tijelima regulira i svjetlostaj, kojim lokalne jedinice određen dio noći, a najmanje 3 sata, gase rasvjetu ili je smanjuju za 50%.
Na kraju, ugasite svjetla, oduzmite gas i guštajte u noćnom i zvjezdanom nebu.
Tekst: Lucija Biondić
Naslovna fotografija: Rishav Banerji / Unsplash