Iako su gubici u pamćenju češći kako starimo, i opće prihvaćeni, zasigurno se to dešava i u mlađim godinama. Možda se i vama tu i tamo dogodilo nešto od sljedećeg: zaboravili ste gdje ste ostavili ključeve od auta, što ste jučer imali za ručak ili ime djeteta svoje poznanice koju ustvari i ne viđate tako često. Svjetski dan mentalnog zdravlja koji se obilježava 10. listopada ove godine dovodi u korelaciju mentalno zdravlje s radnim mjestom, a upravo stres na poslu, nedostatak sna ili depresija radi nezadovoljstva radnim okruženjem mogu utjecati na pamćenje i moždanu maglu.
Iako je mentalno zdravlje širi pojam, pamćenje je jedan od njegovih bitnih segmenata. Većina ljudi u 20-ima neće trepnuti okom ako ne mogu zapamtiti nečije ime, ali riječi demencija ili Alzheimer mogu nam se pojaviti na umu ako se to dogodi u 50-ima. Istražujemo kako zaštiti svoje pamćenje i očuvati mentalno zdravlje u bilo kojoj starosnoj dobi.
Kratkoročno i dugoročno pamćenje
Kratkoročno i dugoročno pamćenje funkcioniraju različito, a različiti problemi mogu utjecati na svako od njih. Kratkotrajno pamćenje je sposobnost prisjećanja male količine informacija iz nedavnog vremenskog razdoblja. Ono se odnosi na moždane sustave uključene u pohranjivanje informacija na kratko razdoblje obično do oko 30 sekundi, i može zadržati oko sedam informacija odjednom – navodi se na portalu Medical News Today. Dugoročno pamćenje je sposobnost prisjećanja misli iz dužeg vremena.
Uzroci gubitka pamćenja
Gotovo svako stanje koje uzrokuje oštećenje mozga, ometa rad mozga ili kemijske procese u mozgu ima potencijal uzrokovati kratkoročni ili dugotrajni gubitak pamćenja. Uzroci gubitka pamćenja, koje u slučaju obilježavanja ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja i povezanosti s radnim mjestom, mogu biti:
Nedostatak sna
Znanstvenici se općenito slažu da je san važan za očuvanje pamćenja. Dok spavamo, naš mozak obrađuje informacije, sprema ključne u „određene ladice“, dok odbacuje suvišne ili nevažne informacije. Nedovoljna količina sna svake noći može stoga ometati upravo kratkoročno pamćenje.
Disbalans hormona
Neuravnotežen rad žlijezda, pogotovo onih koje luče kortizol ili adrenalin, mogu ometati rad mozga i uzrokovati probleme s pamćenjem.
Kardiovaskularna stanja
Hipertenzija i visoki kolesterol mogu oslabiti protok krvi u mozgu i oštetiti krvne žile u samom mozgu. Ovo oštećenje može dovesti do stanja koje se naziva vaskularna demencija. Ova stanja također povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara.
Stanja mentalnog zdravlja
Stanja mentalnog zdravlja mogu promijeniti kemiju i funkcioniranje mozga te mogu izazvati probleme s kratkoročnim i dugoročnim pamćenjem. Primjeri takvih stanja su depresija, anksioznost, kronični stres i PTSP – posttraumatski stresni poremećaj.
Loša prehrana i nedostaci vitamina
Brza tzv. junk prehrana, s premalo unosa vlakana i ostalih bitnih nutrijenata, te nedostatak vitamina B12, B9 (folna kiselina), B1 (tiamin) mogu utjecati kroz dulje vremenski period na promjene u organizmu koje pak mogu uzrokovati promjene u pamćenju.
Kako možete zaštititi svoje pamćenje?
Zaštita našeg mentalnog zdravlja koje se odnosi na pamćenje počinje već u 20-im godinama. Prema nekim procjenama, oko 40 % slučajeva demencije se može spriječiti ili odgoditi. Ovo su neki od savjeta očuvanja pamćenja:
- Spavajte oko 8 sati svake noći
- Vježbajte najmanje 2,5 sata tjedno
- Jedite zdravu uravnoteženu prehranu
- Pripazite na ravnotežu šećera u krvi jer ono može tijekom duljeg razdoblja dovesti do inzulinske rezistencije i dijabetesa, što je faktor rizika za Alzheimerove bolesti
- Održavajte umjerenu tjelesnu težinu
- Budite umjereni u pušenju i unosa alkohola ili ih izbjegavajte
- Upravljajte stresom tehnikama opuštanja, poput joge, meditacije ili šetnje u prirodi
- Kontrolirajte i prevenirajte hipertenziju i visoki kolesterol odgovarajućim promjenama načina života
- Potražite pomoć stručnjaka za probleme mentalnog zdravlja, kao što su depresija, anksioznost i PTSP
- Čitajte jer je ono mentalno stimulirajuće i svaki dan učite nove stvare
- Održavajte aktivan društveni život
Moglo bi vas zanimati i: Pasivni otpor – Što je i zašto loše utječe na naše mentalno zdravlje?
Tekst: Petra Šafranko
Foto: Unsplash