Često oko sebe čujemo kritiku, bilo da smo mi meta kritiziranja ili da sami kritiziramo druge, a uopće nismo svjesni njezinih posljedica. Sve se češće događa da nas pohvale za određeno postignuće, a onda vrlo brzo doživimo i kritiku za tu istu stvar. Također, često nas sugovornik izloži kritici i pritom ne želi čuti naše stajalište o tome, ne poštivajući mišljenje druge strane o određenom pitanju. Često do naših ušiju dopiru nerazumne riječi koje se izgovaraju nepromišljeno i brzopleto, kao da su same sebi svrha i rezultat krivih pobuda.
Kada je kritika destruktivna?
Malo je ljudi svjesno toga da kritika više govori o osobi koja kritizira, nego o osobi koja se nalazi na meti kritike. U međuljudskim odnosima, kritika se čak smatra glavnim pokazateljem uspješnog odnosa ljudi koji komuniciraju.
Kritika je destruktivna kada se odnosi na karakter osobe, a ne na određeni postupak ili djelovanje, kada se sastoji samo od optužbi. Destruktivna je kada ne nudi mogućnost poboljšanja ili promjene i kada nema prostora za raspravu o različitim stajalištima ili kontekstu.
Kritika je oblik hvalisanja.
(nepoznati autor)
Zašto kritiziramo druge?
Kritiziranje je katkad jednostavan i brz način obrane vlastite sujete. Pri kritiziranju druge osobe često ne želimo tek izraziti drugačiji stav i argumentirano raspraviti određeni problem, već reagirati na vlastiti osjećaj manje vrijednosti i ugroženosti nečijim ponašanjem ili stavom, koji nam je u tom trenutku neprihvatljiv i nepodnošljiv.
Neprestana i neutemeljena kritika utječe na međusobno povjerenje, ali i na samopoštovanje. Takav odnos nipošto ne može dovesti do poboljšanja situacije, već naprotiv. Ljudi se takvim jednostranim kritiziranjem otuđuju i udaljavaju jedan od drugoga. Kritika aktivira obrambeni mehanizam našeg sugovornika, što naposljetku uzrokuje nesporazume i narušava kvalitetu odnosa.
Ovdje smo ukratko naveli neke od stranputica i loših strana kritike. Zašto onda ipak kritiziramo druge? Razmislite zašto u određenoj situaciji upućujete kritiku drugoj osobi? Odgovorite li da samo želite poboljšati svoj odnos s drugom osobom – motivirati je, ukazati joj na pogreške, poboljšati nastalu situaciju – trebate si istog časa postaviti još jedno pitanje: je li tome doista tako i jesu li moje pobude zaista tako čiste?
Želimo vam uspjeh u brzim promjenama!
Možda bi vas moglo zanimati: Što je “novo normalno” i koliko je uopće normalno?
Tekst: Kalin Babušku, ulomak iz knjige Tip of the week
Foto: Unsplash