organska hrana

Treba li organska hrana češće biti na našem stolu?

by Anđela Sabranović

Vrlo vjerojatno ste se već susreli s pojmom organska hrana ili namirnica ekološkog podrijetla. Ako ste bolje upoznati s ovom terminologijom, onda zasigurno znate da su riječi eko, bio i organski zapravo sinonimi. No znate li uistinu pravu razliku između organskih i neorganskih proizvoda i kako te proizvode uopće razlikovati na policama u trgovini? Na ova, ali i na druga pitanja vezana uz organsku proizvodnju hrane i zašto je ona uopće važna za naše zdravlje, odgovorila nam je Sanja Lugomer Ćuk, voditeljica prodaje EKOZONE, prvog domaćeg brenda certificiranog za ekološki uzgoj.

Možemo reći kako je trend konzumiranja eko, odnosno organski proizvedene hrane sveprisutan. No, koja je zapravo razlika između takve hrane i one koja dolazi iz konvencionalne proizvodnje?

Iz samog naziva organska hrana može se zaključiti da je ta hrana proizvedena na sasvim prirodan način. Takav način proizvodnje podrazumijeva da se u samom procesu uzgoja ne koriste štetni dodatci poput pesticida, herbicida, umjetnih gnojiva ili nekih drugih toksičnih kemikalija. Za razliku od eko proizvodnje hrane, u konvencionalnoj proizvodnji upotreba navedenih preparata je dozvoljena, a samim time oni se nalaze u tako uzgojenoj hrani. Osim što je dobra za čovjekovo zdravlje, ekološka proizvodnja pogoduje i samom okolišu upravo zbog isključivanja štetnih preparata u fazama uzgoja.

Ako se u procesima konvencionalnog uzgoja hrane koriste štetne supstance, možemo li zaključiti kako takva hrana nije dobra za naše zdravlje?  

Još od sredine prošlog stoljeća ekološki uzgoj namirnica dobiva na važnosti, a i danas se sve više ljudi osvještava o ovoj važnoj temi te se informira o podrijetlu proizvoda koje konzumiraju. O prednostima i manama obje vrste proizvodnje hrane provedena su brojna istraživanja. Cilj je bio utvrditi koja je prehrana bolja za čovjekovo zdravlje – ona koja se sastoji od ekološki proizvedenih namirnica ili ona koja dolazi iz konvencionalne proizvodnje. Ako se malo detaljnije posvetite temi vidjet ćete da su brojna istraživanja pokazala da je glavna prednost organske prehrane pozitivan utjecaj na zdravlje ljudi. Zašto? Zato što takve namirnice u procesu uzgoja ne gube svoja nutritivna, odnosno hranjiva svojstva, niti sadrže toksične kemikalije ili GMO sastojke. Samim time možemo reći kako organska prehrana ima zaista bolji utjecaj na čovjekov organizam.

Znači li to da bismo hranu koja nije organski proizvedena trebali u potpunosti izbaciti iz prehrane?

S obzirom na tempo kojim kao društvo živimo, ponekad je teško biti posvećen jednom režimu prehrane. Stoga smatram da je balans ključan faktor u zaštiti zdravlja. Iako danas ljudi posvećuju više pažnje vlastitom zdravlju i kontroliraju unos namirnica, isto tako vjerujem da su mnogi ljudi i dalje nedovoljno informirani o podrijetlu i kvaliteti namirnica koje redovito konzumiraju. Zato je važno, s čime će se složiti i stručnjaci, da za održavanje zdravog rada organizma budemo dosljedni raznolikoj prehrani. Drugim riječima, u dnevne obroke potrebno je uvesti različite namirnice kojima se mogu zadovoljiti potrebe za energijom i osigurati druge nutritivne vrijednosti ključne za vitalan rad organizma. Uključivanjem organske hrane u prehranu svakako doprinosimo kvaliteti naše prehrane.

Kako se mogu prepoznati eko proizvodi u trgovinama?

Proizvodi iz ekološkog uzgoja posjeduju ekološki certifikat kojim se jamče ekološka načela uzgoja, proizvodnje i pakiranje proizvoda. Zahvaljujući prepoznatljivoj oznaci u obliku lista na ambalaži, potrošači mogu razlikovati ekološke proizvode od onih koji nisu iz organskog, odnosno ekološkog uzgoja. Na hrvatskom, kao i europskom tržištu, logo zelenog listića je propisan od strane Europske unije. Takav znak nose hrvatski i uvozni proizvodi. Proizvodi koji nemaju spomenutu oznaku nisu ekološkog podrijetla bez obzira na to imaju li na sebi naziv domaći, prirodni ili lokalni. Certificirane ekološke proizvode s odabranih domaćih obiteljskih polja i stranih proizvođača s dugom tradicijom mogu se pronaći i u EKOZONA asortimanu dostupnom na internetskoj trgovini ili u svim bolje opremljenim trgovinama i supermarketima.

Znači li to onda da primjerice rajčica koju uzgojimo u vlastitom vrtu nije ekološki proizvod iako je u potpunosti domaći proizvod?

Upravo tako. Takva rajčica, iako ste je vi uzgojili u svojem vrtu, nije eko proizvod jer ne posjeduje certifikat kojim se garantira da se proizvodnja te hrane zasniva na najboljim praksama za očuvanje okoliša, klime i biološke raznolikosti, što svojim ekološkim principima, uredbama, pravilnicima i zakonima reguliraju i EU i zemlje članice Unije. Ipak, vjerujem da ćete se složiti sa mnom,  ta je rajčica svakako bolja opcija u odnosu na one čije podrijetlo uopće ne znate niti znate na koji način je proizvedena.

Moglo bi vas zanimati i: Svježe cijeđeni sokovi mogu djelovati poput transfuzije krvi

Tekst i foto: PR

Možda će vam se svidjeti

Želite pratiti novosti vezane za slowliving concept?

Povremeno ćemo vam slati notifikacije sa savjetima kako živjeti bolje, zdravije i sretnije!