Bilo kako bilo, posljednje tri godine obilježene pandemijom donijele su i razne promjene. I pozitivne i negativne što je dodatno u javnosti izazvalo interes za temu mentalnog zdravlja, ali i zdravlja općenito.
Tek kada smo osjetili kako je malo dovoljno da sve ono što smo podrazumijevali pod „normalno“ u nekoliko sekundi promijeni naše živote počeli smo više čitati o zdravlju.
Mentalno zdravlje kao sastavni dio našeg cjelokupnog zdravlja, usudila bih se reći, doživjelo je svoj procvat u ovom periodu.
I to nam je napokon donijelo mogućnost da se sve ono što se „trpalo“ pod tepih počne slagati, preslagivati i stavljati na mjesto gdje pripada. Da počnemo postavljati pitanja koja će nas potaknuti na razmišljanja o vrijednostima, o odnosima sa sobom i s drugima na jedan dublji način.
No, istovremeno, zahvaljujući brzom protoku informacija događaju se i kriva tumačenja, kreiraju nerealna očekivanja što vodi ka rizicima u potrazi za rješenjima u jednoj poruci, objavi ili jednom razgovoru.
Podigla se svijest o važnosti mentalnog zdravlja, ali s druge strane i dalje mnogi pate i drže se čvrsto u svojoj zoni ugode koja je prožeta narušenim odnosima, nezadovoljstvom, osjećajima krivnje, depresivnim raspoloženjima i manjkom ostvarivanja vlastitih potencijala. Ne mislim samo na potencijale u poslovnom smislu, već osobnim potencijalima.
Za svoj status quo najviše okrivljujemo situaciju, smatramo se nemoćnima i ne tražimo pomoć pod krinkom da je pomoć skupa i nije dostupna. No, za rad na mentalnom zdravlju ne moramo nužno započeti sa psihoterapijom ili savjetovanjem sa psihologom. Danas postoje i razni besplatni resursi koje možemo koristiti, kao to uistinu želimo.
A ako želimo već danas nešto učiniti za svoje mentalno zdravlje možemo početi s malom „analizom“ vlastitih navika i rutina. Što je to što radim svako jutro ili večer? Kako to utječe na mene? Što bih mogao/la raditi da se osjećam i budem bolje?
Izgradnja zdrave rutine koja za nas djeluje pozitivno i dobro može biti početak tvoje mentalne higijene.
Topli tuš ili kupka prije spavanja, topli čaj i glazba mirnih melodija svaku večer mogu biti znak kojeg će naš mozak prepoznati kao poruku „pripremi se za spavanje“.
Odmicanjem od televizora, kompjutera ili mobitela, zapravo se odmičemo od stresora, a svjesno obavljanje aktivnosti prije spavanja može dovesti do smanjenja tjeskobe i depresije, bolje koncentracije i poboljšanja pamćenja.
Nisu li ovo već dovoljni razlozi zašto i sutra nastaviti s čitanjem trećeg dijela teksta na temu rutine?
Sutrašnji tekst donosi vam nekoliko prijedloga i ideja kako kreirati najbolju rutinu za sebe kojom ćete unaprijediti svoje zdravlje bez isprika.
Moglo bi vas zanimati i: VEČERNJA RUTINA 1/3: Jeste li znali zašto je večernja rutina važna?
Tekst: dr.sc. Anđela Jelić, mag.psych.
Foto: Unsplash