“Zamrznete” se svaki put kada se suočavate s teškom situacijom? Dr. Gabor Maté objasnio je kako se opet povezati sa sobom

Fight, flight, freeze

by Anđela Sabranović

Dr. Gabor Maté je kanadski liječnik, autor i predavač poznat po svom radu u područjima trauma, ovisnosti, stresa i povezanosti uma i tijela. Nedavno smo na njegovom Instagram profilu vidjeli video na kojem se spominje “zamrzavanje” prilikom suočavanja s teškim situacijama te smo poželjeli znati više.

Prema dr. Gabora Matéu, zamrzavanje je prirodan odgovor tijela i uma na stres ili traumu. Kada se suočimo s teškom situacijom ili traumom, naš nervni sustav može reagirati na nekoliko načina: borbom (fight), bijegom (flight) ili zamrzavanjem (freeze). Zamrzavanje nastupa kada naš mozak procijeni da ni borba ni bijeg nisu opcije. U takvim trenucima, tijelo i um ulaze u stanje neaktivnosti ili ukočenosti kao način da se zaštite od dodatne boli ili opasnosti.

Maté objašnjava da je zamrzavanje evolucijski mehanizam preživljavanja koji se aktivira kada smo preplavljeni strahom ili osjećajem bespomoćnosti. U osnovi, to je način na koji se naš sustav pokušava zaštititi kada nema drugih izlaza.

Ovaj odgovor često ima korijene u ranom djetinjstvu, posebno ako je dijete bilo izloženo stresnim ili traumatičnim iskustvima na koja nije moglo utjecati ili od kojih se nije moglo zaštititi. Kao odrasli, možemo ponovno doživjeti taj osjećaj zamrzavanja u situacijama koje nas podsjećaju na prošle traume ili kada se osjećamo preplavljeno i bespomoćno.

Zamrzavanje može dovesti do osjećaja odvojenosti od vlastitih osjećaja, tijela ili okoline, što je također poznato kao disocijacija. Na duže staze, ovakav odgovor može negativno utjecati na naše mentalno i fizičko zdravlje. Dr. Maté naglašava važnost prepoznavanja ovog stanja i rada na njemu kako bismo se oslobodili zamrzavanja i ponovno se povezali sa sobom.

Kako se ponovno povezati sa svojim tijelom?

Proces “odmrzavanja” iz stanja zamrzavanja (engl. freeze response) zahtijeva svjestan rad na ponovnom povezivanju sa svojim tijelom, emocijama i okolinom. Evo nekoliko ključnih koraka koje dr. Maté preporučuje:

Samosvijest i prihvaćanje

Prvi korak je prepoznati i prihvatiti da se nalazite u ovom stanju. Dr. Maté naglašava važnost razvijanja svijesti o tijelu i emocionalnim reakcijama. Kada postanete svjesni da ste “zamrznuti”, već ste napravili prvi korak prema promjeni.

Povezivanje s tijelom

Maté ističe važnost tjelesne svijesti u procesu odmrzavanja. To može uključivati vježbe disanja, meditaciju, jogu ili druge oblike tjelesnog rada koji vam pomažu da se povežete sa svojim tijelom i osjećajima. Fokusiranje na disanje može pomoći u smirivanju tijela i vraćanju u stanje ravnoteže.

Izražavanje potisnutih emocija

Zamrzavanje je često povezano s potiskivanjem emocija. Maté preporučuje rad na prepoznavanju i izražavanju tih emocija, bilo kroz terapiju, pisanje dnevnika, razgovor s bliskim osobama ili umjetničko izražavanje. Emocionalno oslobađanje može biti ključan korak prema odmrzavanju.

Sigurno okruženje

Potrebno je stvoriti ili pronaći sigurno okruženje u kojem se osjećate dovoljno sigurno da biste se mogli suočiti sa svojim osjećajima i iskustvima. To može biti terapijski prostor, ali i podržavajuće društvo prijatelja ili obitelji.

Postupno suočavanje s traumom

Maté vjeruje da se trauma može izliječiti postupnim suočavanjem s njom. Važno je raditi na tome postepeno kako biste izbjegli preplavljenost i dodatno zamrzavanje. Terapija može biti od velike pomoći u ovom procesu.

Rad na granicama

Postavljanje i održavanje zdravih granica također je ključno. To znači da naučite reći „ne“ kada je potrebno i da zaštitite svoje emocionalne i fizičke potrebe.

Podrška i terapija

Maté često naglašava važnost traženja podrške od terapeuta, savjetnika ili drugih stručnjaka koji mogu pružiti vodič kroz ovaj proces. Terapija može pomoći u razumijevanju korijena problema i razvoju zdravih mehanizama za suočavanje sa stresom i traumom.

Odmrzavanje je proces koji zahtijeva vrijeme, strpljenje i kontinuiran rad na sebi. Bitno je prepoznati da je ovo prirodna reakcija tijela na traumu i da se može prevladati uz adekvatnu podršku i alate.

Moglo bi vas zanimati i: Marina Ecimović: „Svaka rutina spavanja treba biti prilagođena individualnim potrebama djeteta i obiteljskoj dinamici“

Tekst: Slowliving.hr

Foto: Instagram

Možda će vam se svidjeti

Želite pratiti novosti vezane za slowliving concept?

Povremeno ćemo vam slati notifikacije sa savjetima kako živjeti bolje, zdravije i sretnije!