Vrtoglavica je stanje s kojim se danas susreću mnogi i nažalost prečesto se ignorira. Zbog toga smo se obratili mladoj hrvatskoj liječnici, dr. sc. Anamariji Šestak i dr. med. specijalistici otorinolaringologije u KBC-u Osijek i dobitnici stipendije Nacionalnog programa L’Oreal-UNESCO – za žene u znanosti, koja je kao svoju liječničku misiju odabrala raditi upravo na istraživanjima o vrtoglavici.
Naime, vrtoglavica je danas treći najčešći razlog zbog kojeg odlazimo k liječniku, a istovremeno imamo dojam kako ih se često etiketira kao prolazni, nezabrinjavajući simptom. Je li to doista tako i zašto se vrtoglavice uopće javljaju, otkrila nam je naša sugovornica koja se tim poljem medicine bavi od 2016. godine.
Pročitajte ovaj zanimljivi intervju koji slijedi i upoznajte inspirativnu, jednostavnu, a opet tako posebnu i vrijednu divljenja, dragu liječnicu i znanstvenicu, Anamariju.
Kako ste odlučili svoj poziv liječnice usmjeriti u znanstvenom smjeru i početi istraživati lijek za vrtoglavicu?
Još na početku specijalizacije iz otorinolaringologije, veliki broj pacijenata koji se javljao u ambulantu (redovnu i hitnu ) imao je simptom vrtoglavice. Bio mi je izazov doći do točne dijagnoze i uzorka vrtoglavice obzirom da ona može biti posljedica velikog broja uzroka. Proučavajući vrtoglavicu, primjetila sam da postoji dosta neodgovorenih pitanja vezano za terapiju te sam tada odlučila da taj aspekt bude moja tema doktorske disertacije. Uslijedio je neočekivani vjetar u leđa, a to je dobitak stipendije Nacionalnog programa L’Oreal-UNESCO – za žene u znanosti za temu doktorske disertacije. Dobitak stipendije mi je bio dodatna potvrda za sav trud te poticaj za daljnji napredak.
Mnogi to ne znaju, ali vrtoglavice su danas treći najčešći razlog zbog kojeg odlazimo liječniku. Zbog čega najčešće nastaje i kako pristupiti u situaciji kada imamo vrtoglavicu?
Vrtoglavica je u biti simptom određene bolesti ili stanja. Prema mjestu oštećenja razlikujemo periferne i centralne te prema učestalosti ponavljanja dijelimo ih na jednokratne, povratne i kronične. Oko 85 % vrtoglavica je perifernog podrijetla, a izazvane su oštećenjem vestibularnog osjetila unutarnjeg uha, sve do razine vestibularnih jezgara.
Najčešći uzroci periferne vrtoglavice su benigna pozicijska položajna vrtoglavica, Ménièreova bolest i vestibularni neuronitis. Najčešći uzroci centralnih vrtoglavica su moždani udar, vestibularna migrena, multipla skleroza itd.
Prema navedenome, možete vidjeti da vrtoglavica može biti posljedica ozbiljnih i po život ozbiljnih stanja, stoga akutno nastala vrtoglavica zahtijeva liječniku pomoć.
U kojem trenutku se potrebno obratiti liječniku kada je borba s vrtoglavicom u pitanju?
Prvo i osnovno je akutno nastala i izražena vrtoglavica koja se obično javlja i s drugim simptomima kao što su mučnina, povraćanje te, ovisno u uzroku, mogu se javiti i neurološki ispadi. Akutno nastala vrtoglavica je hitno stanje koje zahtijeva liječnički pregled i obradu. Također, ne treba zanemariti vrtoglavicu dužeg trajanja, obzirom da također može biti posljedica ozbiljnih stanja, kao i činjenicu da svakodnevno prisutna vrtoglavica ima vrlo negativan učinak na kvalitetu života.
Koje su najčešće bolesti ili stanja povezana s vrtoglavicom?
Kada govorimo o vrtoglavicama perifernog uzroka, kojima se ja osobno bavim, najčešći uzroci su benigna pozicijska položajna vrtoglavica BPPV, Ménièreova bolest i vestibularni neuronitis, dok su najčešći uzroci centralnih vrtoglavica su moždani udar, vestibularna migrena, multipla skleroza.
Koje su najveće prepreke u dijagnosticiranju i liječenju vrtoglavice?
Najveća prepreka u dijagnosticiranju je nedostatak opreme u velikom broju ustanova i što se često ne provede cijeli set dijagnostičkih pretraga. Iz moje perspektive, prilikom prvog susreta s pacijentom, vrlo je bitno izdiferencirati radi li se o perifernom ili centralnom uzroku vrtoglavice. Ako se radi o centralnom uzroku, tada je potrebna obrada i liječenje po neurologu, dok periferna zahtjeva obradu i liječenje otorinolaringologa. Naravno da postoje slučajevi u kojima ne možete biti u potpunosti sigurni i tada je potreban multidisciplinarni pristup. Svakako što se tiče perifernih vrtoglavica, problem je ako se ne napravi detaljan otoneurološki pregled i što se tiče objektivnih dijagnostičkih alata, što se ne učini ispitivanje funkcije svih vestibularnih osjetila. Pogrešno dijagnosticiranje i promašaj u dijagnozi je ujedno i prepreka uspješnom liječenju vrtoglavice.
Koje su najnovije tehnologije ili metode koje se koriste u istraživanju vrtoglavice?
Kada sam započinjala svoje istraživanje, veliku popularnost je imala posturografija kojom se objektivno prati oporavak pacijenta, a danas bih izdvojila virtualnu realnost koja se dosta koristi u rehabilitaciji pacijenata.
Kako se vrtoglavica može povezati s mentalnim zdravljem i emocionalnim stanjem pacijenata?
Osobe s vrtoglavicom imaju poteškoće obavljanja svakodnevnih aktivnosti kao što je hodanje, penjanje uz stepenice i vožnja automobila. Također, te osobe postanu više ovisne o drugim osobama, izbjegavaju sve aktivnosti koje im pogoršavaju simptome, a zbog nesigurnosti u hodu imaju čak 12 puta veći rizik od padova. Posljedično dolazi do promjene načina života i ponašanja. Svi navedeni čimbenici uvelike utječu na mentalno zdravlje osoba te je poznato da su anksioznost i depresija učestali kod pacijenata s vrtoglavicom.
Koji su Vaši planovi za buduća istraživanja i koje izazove planirate riješiti u budućnosti?
Usporedba različitih terapija na vrtoglavicu, utjecaj različitih komorbiditeta na razinu oštećenja i provođenje terapije. To su konkretno trenutni planovi, ali bit će ih još.
S kojim se sve izazovima susrećete kao suvremena znanstvenica u medicini?
Najveći izazov je po meni postala originalnost i financiranje istraživanja. Ogroman je broj istraživanja čiji se rezultati objavljuju svakodnevno i ponekad to može biti poražavajuće za znastvenike u manjim sredinama s malim mogućnostima sredstava za provođenje studija. Meni su bitna istraživanja i rezultati koji se mogu primijeniti u kliničkom radu i koji zbilja mogu pomoći ljudima.
Što sve, prema Vašem mišljenju, hrvatsko društvo može i treba bolje kada je medicina u pitanju?
Puno toga, ali bih izdvojila potrebu za boljom edukacijom opće populacije, edukacijom o pristupu validnih informacija o zdravlju i radom na prevenciji.
Kako izgleda Vaša self-care rutina?
Moja self-care rutina je vrlo jednostavna, pazim što jedem, često vozim bicikl, uživam u hobijima i druženju s dragim ljudima.
Čemu najviše pridajete pozornost u svom životu?
Najviše me ispunjava moja obitelj koja je na prvom mjestu, moji prijatelji i moj posao.
Što Vas najviše inspirira u životu?
Ne mogu navesti samo jednu stvar koja me inspirira u životu, ali bih istaknula da me najviše inspiriraju meni bliske osobe kojima se divim i koje me podržavaju.
Možete li podijeliti s nama neke savjete za življenje sretnije i opuštenije svakodnevice?
Radite ono što volite, uvijek budite svoji i dosljedni sebi. S time ne možete pogriješiti.
Moglo bi vas zanimati i: Doživjeli ste napad panike? Evo što vam tijelo želi poručiti
Razgovarala: Dalia Žmegač-Kunić
Foto: Anamarija Šestak