Svi mi volimo blagdane. Zajedničko druženje uz bogatu trpezu, pokloni i obilje božićnih ukrasa na svakom koraku. Na pomisao blagdana prva nam je asocijacija često božićna idila: ugodna, spokojna atmosferu toplog doma uz obilje nasmijanih i blaženih lica naših bližnjih. No, moramo biti iskreni i priznati kako je to rijetko tako u stvarnosti.
Blagdane većina nas dočeka već poprilično iscrpljeno . Bilo od napornih raznih poslovnih i školskih obaveza za kraj kalendarske godine, bilo od božićnih domjenaka, proslava i koncerata. A uz sve to se istovremeno treba pripremati za tu „božićnu idilu“: kupovati poklone, nabavljati namirnice, kupovati bor, pripremati hranu. A kad blagdani jednom napokon krenu kreće potpuni raspad sistema: pretjerivanje u hrani i alkoholu, nespavanje i napetosti s onim „nasmijanim“ i „veselim“ bližnjima s početka priče. S time da nam uvijek u glavi ostaje onaj strah „siječanjske rupe“ kad će na naplatu doći svi prekomjerni potrošeni novci i unesene kalorije i promile. Čini se kao da su s blagdanima problemi od početka pa do kraja.
Koliko god voljeli blagdane, moramo priznati kako su oni i poprilično opterećenje za organizam. Našem tijelu, nama i našem crijevnom mikrobiomu. Zvuči potpuno nevjerojatno ali istraživanje na 28 zdravih ispitanika iz 2019. je pokazalo kako blagdani, ovisno o tome jesu li provedeni sa svojom obitelji ili s obitelji svog partnera, značajno utječu na sastav crijevnog mikrobioma. Udjeli čak osam relevantnih bakterijskih vrsta bili su sniženi ako su blagdani provedeni s obitelji partnera, u usporedbi ako su blagdani provedeni s vlastitom obitelji.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Kako sačuvati svoj crijevni mikrobiom tijekom blagdana?
Na društvenim mrežama uočili smo zanimljivu kampanju ekipe iz Centra za crijevni mikrobiom u suradnju s hrvatskim znanstvenicama. Kako ne bi morali pregledati sve dosadašnje, za vas smo izdvojili tri zlatna savjeta uz koje ćete zasigurno sačuvati svoj crijevni mikrobiom tijekom blagdana:
„Koristite društvene mreže što manje!“
Prvi zlatni savjet tiče se mentalnog zdravlja. Koristite tijekom cijele godine, a posebice blagdana, društvene mreže što manje. Previše energije odlazi na pasivno konzumiranja društvenih mreža. Ta energija bi se mogla iskoristiti za neke druge aktivnosti tijekom blagdana. Društvene igre ili šetnje u društvu. U modernom svijetu premalo međusobno razgovaramo. Društvena interakcija ključna je za uredno funkcioniranje os crijevo-mozak te joj samoća dugoročno šteti. Zato praznike iskoristimo za onu tradicionalnu čašicu razgovora koja nam svima nedostaje. Ali bez mobitela u rukama. Nije bitan sadržaj, nego energija koju izmjenjujemo sa svojim sugovornicima. Izgasite uređaje, pričajte jedni s drugima!
„Krećite se tijekom blagdana!“
Najveći problem suvremene prehrane nije (samo) njezina kvaliteta, nego više čak problematična kvantiteta, odnosno količina. Smatra se kako smo danas nezdraviji nego ikad ne samo zbog onečišćenja, već ponajviše zbog neprestanog prekomjernog unosa kalorija. Tijekom blagdana svi smo skloni prejedanju. I nikoga tu ne treba kriviti. Blagdani su tradicionalno vrijeme obilja i raskoši koji prate atmosferu slavlja i veselja. Problem je u tome što je suvremenom čovjeku prehrana tijekom cijele godine obilna i raskošna. Definitivno nije savjet vagati hranu tijekom blagdana ili pokušati općenito smanjiti unos hrane. Blagdani su samo jednom godišnje i volimo ih. Jedemo i družimo se, jedno bez drugog vrlo teško mogu. No, ono što se može je ublažiti taj kalorijski šok, odnosno drastični kalorijski suvišak tijekom ovih dana. Najlakše je to pak ostvariti kroz tjelesnu aktivnost. Ništa dramatično, šetnja poslije ručka s gostima ili šetnja umjesto auta za put do drage osobe.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
„Jedite fermentirano, idealno dvije do tri porcije dnevno“
Sa svakim novim istraživanjem potvrđuje se drevno uvjerenje naših predaka kako su fermentirane namirnice užasno zdrave. Kefir, rasol, ocat, niz se nastavlja u nedogled. Za razliku od klasičnih probiotika iz ljekarni ove namirnice sadrže i prebiotike, kemijske spoje koje služe za hranu naših mikroskopskih podstanara, pa su fermentirane namirnice zapravo simbiotici, kombinacija pro i prebiotika. O postbioticima, komponentama probiotika da i ne govorimo. Za blagdane se tradicionalno sprema obilje fermentiranih namirnica. U literaturi vidimo kako se pozitivni učinci vide nakon unosa dvije do tri porcije fermentiranih namirnica dnevno. Kiseli kupus, zvijezda među zimskim povrtnim namirnicama na stol dolazi u svim oblicima. Od sarme do salate. Po pitanju crijevne mikrobiote i sarma i sirovi kiseli kupus prava su riznica dobrog za naša crijeva. Iako nemamo podatke o sastavu probiotika u kuhanoj sarmi u znanstvenoj literaturi, činjenica je kako kiseli kupus sam po svojoj naravi sadrži obilje prebiotika te čini sarmu pravom hranom za naš crijevni mikrobiom. Pod uvjetom naravno da kupus ne skidamo sa sarme.
Ukoliko vas zanima još ovakvih sličnih zlatnih savjeta utemeljenih na znanstvenim dokazima pogledajte i mnoge druge savjete u adventskom kalendaru na društvenim profilima Centra za crijevni mikrobiom, gdje se tijekom Adventa objavljuje svakodnevno jedan od 24 sveukupno zlatna savjeta u obliku videa produciranih od strane LOOD podast-a.
Moglo bi vas zanimati i: Koja je to najbolja i najlošija hrana za crijeva?
Tekst: PR
Foto: PR