Škotski znanstvenici proveli su dvogodišnje istraživanje Atlantskog oceana i na kraju objavili izrazito zabrinjavajuće rezultate: iz oceana je nestalo gotovo 90% planktona. Zabrinutost da bi plankton mogao u potpunosti nestati, tvrde, sad je ozbiljna. Ranije se smatralo da je od 40-ih godina prepolovljena količina planktona u oceanima, ali ovo istraživanje pokazalo je još dramatičniju sliku.
Plankton su sićušni organizmi, za koje vam se nekad čini da ne mogu imati baš nikakav utjecaj na čovjeka. No, upravo ti nebitni organizmi apsorbiraju više od 50% ugljičnog dioksida, te tako proizvode 70% kisika i ne smije se nikako zanemariti njihovu važnost.
Znanstvenici smatraju da imamo samo još nekoliko godina do trenutka kad će nam posljedice ove katastrofe postati potpuno jasne i vidljive. Nestanak planktona mogao bi značiti izumiranje riba, kitova i dupina, a to bi imalo strašne posljedice za planet.
Ekološka katastrofa
Znanstvenici iz Global Oceanic Environmental Survey Foundation izjavili su sljedeće: „U središtu smo ekološke katastrofe. Vjerujemo da bi se čovječanstvo moglo prilagoditi globalnom zatopljenju i ekstremnim promjenama klime. No, smatramo da čovječanstvo neće preživjeti izumiranje većine morskih životinja i biljaka.“
Ovi škotski znanstvenici, s Edinburškog sveučilišta, prikupljali su uzorke iz Atlantika i Karipskog mora sa svog plovila. Krenuli su iz Škotske, uz francusku i portugalsku obalu, te prešli Atlantik. Osim vlastitih uzoraka, ovi su znanstvenici opremu za prikupljanje dokaza dali i drugim brodovima, tako da su i oni prikupljali dokaze na svojim plovidbama. Prikupili su tako podatke s 13 plovila.
Ovi su škotski znanstvenici sad odaslali svoje upozorenje i apeliraju na znanstvenu zajednicu da se nešto napravi prije nego bude prekasno.
Na dnu prehrambenog lanca
Plankton uključuje cijeli niz vrsta, od kojih je većina mikroskopski organizmi. No, budući da se nalaze na dnu prehrambenog lanca, ključne su za život na Zemlji. Plankton je hrana za kril, sićušne rakove, koje su onda hrana za ribe, a one pak za brojne životinje, u oceanima i izvan njih, te za milijarde ljudi. Njihova uloga u proizvodnji kisika ne da nije zanemariva, nego je izrazito bitna. Osim kisika, proizvode i tvar koja se zove dimetil sulfat, koji sudjeluje u stvaranju oblaka.
No, stvar je u tom da plankton treba točno određene uvjete za preživljavanje i razmnožavanje, a između ostalog to je lagano alkalna voda. Oceani, pak, polako postaju više kiseli… Kad tome dodamo i prekomjernu količinu CO2, te sve one štetne kemikalije u kozmetici, plastici, modnoj industriji, lijekovima kojih je sve više u prirodi, jasno je da se planktonu loše piše. Kad voda dosegne određenu razinu kiselosti, stravična količina planktona će jednostavno nestati.
U oceane i mora se svake godine s brodova otpusti 18 milijuna tona mazuta, koje se rastavi na sitne čestice koje su toksične za plankton. Na temelju prethodnih studija škotski su znanstvenici očekivali pronaći 20 takvih mikroskopskih mrlja po litri, a pronašli su ih između 100 i 1000.
Plankton važan za oblake
Ako uništimo plankton, planet će postati vlažniji, ubrzat će se klimatske promjene, a bez oblaka neće biti dovoljno vode, a brzine vjetra će postati ekstremne. Znanstvenici ističu da su umjesto CO2, na koji su svi usredotočeni, daleko opasnije toksične kemikalije i plastika.
Usput upozoravaju da su ustanovili da je na brojnim lokacijama nestalo oko 90% posto koralja, a negdje čak i 100%, iako su prijašnja izviješća govorila da je nestalo oko 50% koralja.
Svi ovi podatci nikako ne zvuče dobro. A čini se, nažalost, da nam vrijeme nije na izmaku, nego nešto puno dramatičnije.
Moglo bi vas zanimati i: Putuj, ali poštuj – održiva putovanja su pravi hit, i neka su!
Tekst: Nataša Krstičević
Foto: Canva, Unsplash