Zašto je važno osvijestiti način na koji se hranimo i kako pristupamo hrani? S kojim mislima, stavovima i uvjerenjima pristupamo izvoru energije, zadovoljstva, emocije i zajedništva?
Brojni su čimbenici koji mogu narušiti naš odnos s hranom i time naškoditi metaboličkom zdravlju. U nekim slučajevima to može čak biti i praćenje jelovnika, odnosno plana prehrane napisanog od strane neke stručne osobe. U ovom članku saznajte jeste li vi u rizičnoj skupini za razvoj narušenog odnosa prema hrani ili pak poremećaja u prehrani.
Iako ćete naići na razne definicije, ovdje radimo razliku između nepravilnih obrazaca hranjenja i poremećaja u prehrani.
Nepravilni obrasci hranjenja mogu biti simptomi za dijagnosticiranje poremećaja u prehrani, ali i ne moraju preći u kliničke dijagnoze. Međutim, uvelike mogu utjecati na psihičko i fizičko zdravlje.
Prisutnost nepravilnih obrazaca hranjenja rizični je faktor za razvoj klinički definiranih poremećaja u prehrani koji mogu dovesti do problema s radom srca, osteoporoze, problema s radom bubrega ili disbalansa elektrolita.
Poremećaji u prehrani su medicinske dijagnoze kao što su anoreksija, bulimija, binge ili kompulzivno prejedanje i drugi. Kada govorimo o poremećajima u prehrani važno je naglasiti da se oni odnose na psihičke poremećaje koji se manifestiraju kroz poremećen odnos prema hrani. Danas je sve češće prisutna i ortoreksija, koja se definira kao nezdrav odnos prema „zdravoj“ hrani kojeg karakteriziraju i posesivne misli o „zdravoj“, „čistoj“ hrani što može u određenim situacijama imati negativan utjecaj i na društveni život osobe. Primjerice, osoba ne izlazi s društvom i ne konzumira hranu vani jer nema potpunu kontrolu nad hranom i namirnicama…
Neki od primjera nepravilnih obrazaca hranjenja su:
- Opterećenost tjelesnom težinom – osjećaj kao da morate doseći određeni broj na vagi te pojava loših osjećaja kada ta brojka nije postignuta
- Konstantne dijete – „skakanje“ s jedne dijete na drugu bez održavanja kontinuirane jednake kilaže
- Eliminiranje i izbacivanje cijele skupine namirnice iz prehrane bez medicinskog razloga – deklariranje neke hrane kao “zabranjene”, “loše”, „nezdrave“ ili “nedozvoljene”.
- Osjećaji srama u vezi hrane – osjećaj da ste “zgriješili”, “prekršili” te osjećaji da to morate popraviti povećanjem intenziteta vježbanja.
- Općenito povezivanje hranjenja i emocija – ako primjerice reagirate na stres s povećanim unosom hrane ili restrikcijom unosa hrane; ili primjerice (ne)konzumiranje hrane kao način suočavanja s (ne)ugodnim emocijama
- Kod žena – izostanak menstruacije zbog restrikcije kalorijskog unosa.
Znanje i želja za znanjem o nutritivnoj kvaliteti namirnica nije problem, ali može postati problem kada dovodi do uvođenja radnji vezanih za navike hranjenja koje mogu naštetiti zdravlju.
Iz ovog je razloga vrlo bitno pravilno odabrati stručnu pomoć u prehrani.
Društvo u kojem živimo čak i potiče neke od navedenih radnji te hvali pojedince koji ih se drže. Popularne dijete, prehrambeni režimi koje obećavaju nerealno možda će vas dovesti do željenog rezultata (npr. gubitka kilograma), no ne zaboravite da preko 94% dijeta ima za posljedicu yo-yo efekt, odnosno vraćanje kilograma (čak i više) nakon dijete.
Prije nego se odlučite za bilo kakvu obećavajuću dijetu ili promjenu u odnosu prema hrani, konzultirajte se sa stručnom osobom koja će uzeti u obzir vaše zdravlje i vaš način života.
Ako želite saznati kakvi su vaši obrasci hranjenja, besplatno riješite kratki upitnik i saznajte: ovdje
Moglo bi vas zanimati i: Smiju li se špinat i jela sa špinatom podgrijavati?
Tekst: Paula Franceković, mag. nutr.
Foto: Pexels