Možda bi vas više privuklo da je u naslovu fast food jer danas težimo sve raditi brže i time mislimo da smo postigli više. Tako i kada je riječ o hrani želimo brzo i odmah, iako, ruku na srce, mnogi su svjesni da fast food nije nutritivno dobra opcija za njih, ali jednostavno pod okolnostima ponekad nemamo izbora. I to je sasvim u redu, jer nije poanta da život prilagođavamo prehrani, već da prehranu prilagodimo životu. Tu je važno ne zaboraviti da upravo načinom na koji se hranimo možemo doprinijeti kvaliteti života i osnažiti svoje mentalno i tjelesno zdravlje.
No, svjesni činjeničnih podataka o zdravstvenom stanju Hrvata, posebice kroničnih nezaraznih bolesti poput debljine, dijabetesa i ostalih, te porasta prisutnosti karcinoma posebice debelog crijeva, na što prehrana ima veliki utjecaj, u ovom tekstu objasnit ćemo što je to slow food i kako ga uz dovoljno, a ne previše vremena, možete i vi početi prakticirati.
Što je slow food i od kuda potječe?
Slow food pokret je koji potječe iz Italije i odnosio bi se na svjesno konzumiranje i način prehrane u kojem se poštuju načela sezonskih namirnica, smanjuje se negativni utjecaj proizvodnje hrane na okoliš te potiče i podržava lokalna proizvodnja i tradicija. Organizaciju je osnovao Carlo Petrini, 1989. s ciljem promicanja tradicionalnih metoda pripreme hrane te upotrebe lokalnih namirnica i sastojaka. Možemo reći da je ideja ovog pokreta spajanje užitka u hrani s naglaskom na podršku lokalnoj zajednici i na brižnost prema okolišu.
Zanimljivost o nastanku slow food pokreta je da on dolazi kao odgovor na otvaranje McDonald’sa u blizini povijesnih Španjolskih stuba u Rimu, a njegov osnivač je upravo u tome vidio jednu vrstu prijetnje lokalnoj kulinarskoj tradiciji koja je počela već tada pomalo nestajati. Ako bi trebali ukratko reći koji je cilj slow food pokreta, bio bi to uživanje u hrani za koje smo svjesno izdvojili vrijeme i s ljubavlju i znatiželjom pristupili tom ritualu.
Kroz ovaj pokret želi se održati ono što je autentično i dio je identiteta mjesta i gradova kako bi se na neki način smanjio utjecaj lanaca brze hrane ili dućana koji svojim jednoličnim i standardiziranim jelovnicima najčešće naše nepce čine više tupim, nego što bude naše okusne pupoljke i traže od nas da budemo u „ovdje i sada“ i doživljavamo jedno cjelokupno iskustvo.
Prema nekim studijama, proizvodnja hrane, koja uključuje uzgoj, proizvodnju, distribuciju, skladištenje i kuhanje hrane, stvara preko 30% svjetskih emisija plinova koji utječu na okoliš. Kao i velike količine hrane koje se bacaju ovaj pokret razmatra i načine kako tome stati na kraj. Ne zaboravimo da se i način pripreme hrane danas promijenio prateći ritam užurbanog načina života te sve više brzih i lako dostupnih gotovih opcija koje do nas dolaze doslovno nakon par klikova u nekoj od mobilnih aplikacija.
To je bez dvojbe pridonijelo tome da vrijeme posvećeno konzumiranju obroka ne gledamo kao nešto „sveto“ i vrijedno, kao što je to bilo prije, kod naših roditelja ili baka i djedova. Danas jedemo kad smo gladi ili pregladni i ne biramo mjesto ni vrijeme pa se lako nađemo da koji komadić hrane završi na tipkovnici ili da smo prolili naš topli napitak po telefonu dok smo išli na opciju brzog biranja i ujedno tipkali neki tekst.
Pa kada nas netko pita što smo jeli, najprije ćemo reći ništa ili ne znam, jer se ni ne sjećamo što je bilo zahvaljujući našoj pažnji koja je bila svugdje samo ne u trenutku dok smo jeli.
Upravo ovakvom načinu konzumiranja hrane i jedenju, slow food teži stati na kraj vraćajući prehrani i jedenju onu snažnu i važnu vrijednost, povezivanja, uživanja i hedonizma koji uistinu može doprinijeti našem psihofizičkom zdravlju.
Na kraju, slow food na neki način ujedinjuje sve važne uloge i utjecaje koje hrana, od svoje proizvodnje do konzumacije, posjeduje te nas potiče da gledamo širu sliku i proces od uzgoja do konzumiranja. Iako mi danas na hranu često gledamo kao na „alat“ kojim ćemo ukloniti osjećaj gladi koji možda nije stvarna glad već bijeg od problema, neugode ili stresa. Stoga, za početak pokušajmo primijeniti od cijele filozofije slow fooda, da malo sporije i svjesnije razmišljamo o hrani i započnemo obrok jednim slow zalogajem.
Moglo bi vas zanimati i: Kako izgleda slow putovanje i zašto je to novi trend?
Tekst: Slowliving.hr
Foto: Pexels